VRANJE – Na 25. sednici Skupštine Grada Vranja, odbornici su usvojili odluku da deo Sutjeskine ulice, od raskrsnice sa Kralja Milana do Trga 7.septembar, ponese ime Džona V. Frotingama, koji je u Vranju nakon Prvog svetskog rata osnovao i finansirao Dom za ratnu siročad (lokalno poznatiji kao „Amerikanski dom“) i Domaćinsku školu, a preko 700 njegovih štićenika iz Vranja i okoline је, zahvaljujući toj podršci, završilo zanate, srednje škole, i fakultete, saopšteno je danas iz Centra za medijsku transparentnost i društvenu odgovornost (CMTDO).
Inicijativa da Frotingam dobije svoju ulicu u Vranju stigla je od žena okupljenih oko Ženskog solidarnog fronta i CMTDO. Kako su podsetili, on je na teritoriji Grada podigao tri zadužbine, od kojih danas postoje samo ostaci jedne, u ulici Gavrila Principa.
„Ulica sa imenom Džona V. Frotingama u Vranju, mali je doprinos u ispravljanju istorijske nepravde prema dobrotvoru srpskog naroda, koji je i Vranje zadužio svojim delima i naraštajima siročadi koje je izveo na životni put. Vranje, ovim činom, nastavlja da neguje tradiciju odavanja počasti pripadnicima drugih nacionalnosti i vera, kojima to nije bila prepreka da život posvete pomaganju srpskom narodu“ – navodi se u saopštenju ŽSF koje je medijima prosledio CMTDO, koji je uz ŽSF inicijator promene naziva ulice.
Kako dodaju, Amerikanac Džon V. Frotingam (1878 – 1935.), bio je najveći srpski dobrotvor i nacionalni heroj Srbije koji je obeležio početak XX veka Kraljevine Srbije, Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije. Nakon diplomiranja na Harvardu, posetio je Evropu i u Pragu se prvi put susreo sa pričama o Srbiji i Srbima, njihovoj borbi sa Turcima i Austro – Ugarima.
Prvu pomoć Srbiji u novcu, poslao je pre balkanskih ratova, a 1914.godine je opremio prvu ratnu bolnicu (u vrednosti tadašnjih 200 hiljada dolara), i poslao petočlanu misiju lekara sa medicinskim sestrama. Sve vreme trajanja rata, on je pomagao ratnu siročad, osnivajući privremene, a onda i stalne domove za ratnu siročad, deleći hranu i druga sredstva, dok je posle Velikog rata osnivao i finansirao i domaćičke škole u Srbiji.
„Bez preterivanja možemo reći da je Džon V. Frotingam dvadeset poslednjih godina života posvetio zbrinjavanju srpske ratne siročadi. Sem toga, pomagao je sportska i umetnička društva u Srbiji, donirao sredstva brojnim humanitarnim organizacijama, darivao zgrade i imanja, bez da traži išta zauzvrat. U celini gledano, on je Srbiji donirao sredstva u iznosu od skoro tri njena godišnja budžeta“ – navode inicijatori.
Za svoj trud i posvećenost, dobio je brojna odlikovanja, među kojima Karađorđevu zvezdu IV stepena, Orden Svetog Save III reda, Beli orao II i III stepena, Orden Svetog danila I itd. Početak zaborava ovog dobrotvora poklapa se sa ubistvom kralja Aleksandra u Marseju, dok je posle Drugog svetskog rata sva njegova imovina nacionalizovana, a njegovoj ženi Srpkinji i ćerki, zabranjen je ulaz u zemlju.
Sa ispravljanjem istorijske nepravde prema ovom velikom čoveku počelo je 2018.godine, kada je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva izdao kapitalno delo Vranjanca Tomislava R.Simonovića „Džon V. Frotingam – zaboravljeni srpski dobrotvor“, stoji u saopštenju.
Na inicijativu Srpskog filantropskog foruma, posthumno je odlikovan Zlatnom medaljom za zasluge, povodom dana državnosti Republike Srbije, u feruaru 2018.godine.
