Da li su se ljudi okupili oko aviona jer su prvi put u životu videli tako nešto? Da li je suvo lišće po krilima kamuflaža ili nekakva dekoracija jer se slavi kraj rata? Jesu li na fotografiji iz glavne ulice ono mladenci koji poziraju sa partizanima? Ovo je samo delić pitanja koja su tokom kolorizacija fotografija sa izgubljenog negativa mučila vranjskog umetnika Ivicu Stošića.
Datum ulaska 22. srpske divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) u Vranje koje su već napustili bugarski fašisti, 7. septembar 1944. godine, odnosno Dan oslobođenja Vranja u Drugom svetskom ratu, obeležava se kao jedan od gradskih praznika. Ovogodišnji program je skroman i sveden na svečanu sednicu Skupštine, prijem predstavnika SUBNOR-a i polaganje venaca na Spomenik revolucije, dok se bogatiji program očekuje 2024. godine, kada Vranje proslavlja 80. godišnjicu oslobođenja od fašizma.
Uoči 78. godišnjice koju Vranjanci obeležavaju ove srede, objavljujemo kolorizovane fotografije negativa koji su nastali uoči samog oslobođenja i do objavljivanja prošle godine na portalu Slobodna reč nisu bile ikada viđene u tom izdanju.

Stošić je pre par godina slučajno pronašao film sa negativima nastalim uoči oslobođenja, a sadržaj negativa, odnosno fotografije, ga je toliko intrigirao te se bacio na njihovu kolorizaciju. Iako je do tada kritikovao bojenje crno-belih snimaka, pandemiju i višak slobodnog vremena je iskoristio za učenje tehnike bojenja crno-belih fotografija.
Osim tehničkog dela definisanja nijansi, podrazumeva strpljivo traganje za informacijama o svakom detalju na fotografiji – identifikaciju objekata, njihove površinske karakteristike, doba godine, dana, položaj u odnosu na strane sveta… – rekao je on.
Neophodno je utvrditi položaj u odnosu na strane sveta zbog kvaliteta osvetljenja, ali i otkriti preciznu lokaciju što podrazumeva odlaženje na ta mesta i uzimanje fotografskih uzoraka u približno doba godine i na sličnim vremenskim uslovima, objašnjava.

Bilo je neophodno traganje za modelom aviona i mogućih kombinacija boja, po potrebi rekonstrukcija prostora u tri dimenzije itd.
Uz dovoljno „detektivskog“ rada i tehničkih veština moguće je prilično verno rekonstruisati scenu u boji, prostim rečnikom – oživeti je, kaže on.

To je spor i dugotrajan proces, objasnio je, ali na kraju „lepo nagrađuje“.
Portalu Slobodna reč Stošić je ustupio originalne crno-bele snimke koje je fotografisao makro objektivom i digitalno razvijao, obojene verzije i današnji izgled istih lokacija.
Prikazane fotografije su jedan deo sa negativa, jer ih je ukupno 16, a Stošić je do prethodne godišnjice kolorizovao polovinu i objasnio da radi na svečanim scenama paradiranja po gradu, koje su složenije.
Ističe da mu je tokom rada od velike pomoći bila „onlajn“ zajednica i prijatelji, koji su znanjem, traganjem i iskrenim komentarima radova u nastajanju olakšali ceo proces, kao i da mu je najzanimljiviji deo čitavog procesa bilo zamišljanje okolnosti u kojima su fotografije nastale, kreiranje narativa i situacija koje bi mogle da dovedu do zabeleženih scena.
Stošić je originalni negativ predao Istorijskom arhivu „31. januar“ Vranje, što nam je iz Arhiva i potvrđeno.

