VRANJE – Grad Vranje će za 30 godina imati 43.572 stanovnika, što je za oko 30.000 ljudi manje nego 2022. godine, kada je u ovom gradu živelo 75.003 stanovnika, navodi se u dokumentu Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o projekcijama stanovništva u Srbiji, u periodu od 2022. do 2052. godine. Ukoliko se ostvare projektovane vrednosti, Bujanovac će postati teritorijalno najveća jedinica u Pčinjskom okrugu.
Grad Vranje je 2022. godine imao 75.003 stanovnika, dok će, prema proceni RZS-a, 2032. godine imati 65.267 stanovnika, 2042. godine – 54.353 stanovnika, a 2052. godine – 43.572 stanovnika. To znači da će Vranje u narednih 30 godina izgubiti 31.431 stanovnika.
Ukoliko se ostvare projektovane vrednosti broja stanovnika, za 30 godina, Grad Vranje više neće biti populaciono najveća teritorijalna jedinica u Pčinjskoj oblasti, već Opština Bujanovac.
U Bujanovcu je 2022. godine živelo 41.098 stanovnika, dok će, prema projekciji RZS-a, 2052. godine u ovoj opštini živeti 45.400 ljudi.
Od ostalih lokalnih samouprava u Pčinjskom okrugu, u Bosilegradu je pre dve godine živelo 6.159 stanovnika, dok će ih 2052. godine biti 2.077.
U Vladičinom Hanu je, po popisu stanovništva iz 2022. godine, živelo 17.727 stanovnika, a projekcija je da će ih 2052. godine biti 10.427.
U Preševu je pre dve godine živeo 33.391 stanovnik, a na kraju ovog projektovanog perioda trebalo bi da u ovoj opštini živi 36.963 stanovnika.
Pre dve godine, u Surdulici je živelo 17.217 ljudi, a za 28 godina živeće njih 8.802.
U Trgovištu je, prema popisu iz 2022. godine, živelo 4.366 stanovnika, dok će ih, 2052. godine, biti 2.834.
„Opštine u Pčinjskoj oblasti su izuzetno heterogene u pogledu demografskog razvitka, a te razlike će se još više produbiti u narednih trideset godina. Sa jedne strane, izdvaja se opština Bosilegrad, koja će izgubiti dve trećine svog stanovništva, dok se, sa druge strane, ističu opštine Preševo i Bujanovac, u kojima će se stanovništvo povećati za 10 odsto“ – navode iz RZS-a.
U 2052. godini Srbija će imati 5,2 miliona stanovnika, što je smanjenje za oko 1,5 miliona u odnosu na 2022. godinu.
Prema usvojenim pretpostavkama o fertilitetu i mortalitetu, do kraja projekcionog perioda se predviđa umeren porast stope ukupnog fertiliteta do vrednosti 1,7 deteta po ženi i produženje životnog veka za skoro šest godina.
U periodu 2022–2052, broj rođenih i umrlih biće manji u poređenju sa prethodnih 30 godina – stopa rađanja će biti stabilna, oko 8,7 promila, dok će stopa smrtnosti varirati oko 15 promila.
Proces starenja stanovništva će se nastaviti. Prosečna starost stanovništva će porasti za 2,6 godina u periodu od 30 godina, sa 43,8 na 46,4.
Do 2052. godine, broj dece uzrasta do 14 godina biće dvostruko manji od broja osoba starih 65 i više godina. Smanjenje broja stanovnika starosti 15–64 godine dovešće do toga da će odnos izdržavanih prema radno sposobnim licima biti 3:4, što će predstavljati povećanje opterećenja kontigenta radne snage za preko 25 odsto u odnosu na 2022. godinu.
Zastupljenost populacije starih 65 i više godina u ukupnom stanovništvu porašće sa 21,9 odsto (2022) na 28,5 odsto (2052), a najstarijih, iz starosne grupe 80 i više godina, sa 4,5 odsto na 7,3 odsto. Sa ovim tendencijama, Srbija će sve više postajati zemlja starog stanovništva.
S obzirom na to da Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine nije sproveden na teritoriji AP Kosovo i Metohija, u ovoj publikaciji svi podaci za Republiku Srbiju iskazani su bez podataka za AP Kosovo i Metohija.
Sve ostale podatke o promenama struktura stanovništva u Srbiji, za period od 2022. do 2052. godine, možete pronaći putem ovog linka, u dokumentu na sajtu RZS.
