VRANJE / BEOGRAD – Udruženje novinara Srbije (UNS) organizovalo je radionicu na kojoj su medijski stručnjaci odgovorili na mnoga pitanja o korišćenju veštačke inteligencije u novinarstvu. Neki od alata veštačke inteligencije (VI) koji su govornici naveli kao svoje omiljene su: „Flourish“ za pravljenje grafika, „InVID“ za detektovanje VI, „VEED“ za automatsko titlovanje, „Claude“ za prepoznavanje stila pisanja, „Bezzsumo“ za analizu medijskih trendova, „Preplexity“ za chat bot (ChatGPT + Google), „Notion“za beleške i „Lalala“ za uklanjanje audio-šumova, saopštio je UNS.
Ono što alati VI mogu da urade za novinare jeste da im olakšaju posao, da brže grupišu određene podatke, da optimizuju pretragu i da uštede vreme potrebno za iščitavanje velikih dokumenta, što i jeste poenta VI i njene adekvatne upotrebe, zaključeno je na radionici.
Jedno do pitanja bilo je i o tome koji je alat VI najbolji, a odgovor je da takav – ne postoji.
„Ne postoji jedan najbolji alat VI, svaki je dobar za nešto drugo i zato treba istražiti što više opcija i eksperimentisati“, rečeno je na radionici.
Iako većina alata ima besplatne verzije, kako su rekli, neki alati se plaćaju, ali gotovo uvek postoji probni period koji je besplatan, a tokom kog možete testirati da li je taj alat baš ono što ste tražili.
Profesor novinarstva na Univerzitetskom koledžu BEDER u Tirani, Emirjon Senja, osvrnuo se na primenu VI u istraživačkom novinarstvu. On je prisutnima pokazao kako da koriste AI alate za analizu velikih skupova podataka i za njihovu vizualizaciju. Naveo je i na koji način se najbolje može automatski personalizovati sadržaj, kako bi se što bolje uskladio sa čitalačkim preferencijama.
„Neće VI zameniti novinare, ali će novinare koje ne koriste VI zameniti oni novinari koji je koriste“, rekao je Mark Briks, savetnik za menadžere i direktore i VI strateg.
Ne treba se plašiti same VI, dodao je Briks, ali treba biti oprezan sa njenom upotrebom, da ne bi došlo do zloupotrebe.
Ekspert za digitalnu transformaciju i doktorand na Fakultetu tehničkih nauka (FTn) u Novom Sadu, Aleksandar Mastilović, tvrdi da – ako bi VI preuzela novinarstvo, svaki tekst bi zvučao isto i ne bi imao emociju, jer VI ne razaznaje emocije.
„Koliko god da veštačka inteligencija napreduje, nezamislivo mi je da neki alat VI ide na teren i uzima izjavu od sagovornika, kao i da razlikuje ‘on the records’ i ‘off the records’ informacije“, uvidela je Aleksandra Ničić, novinarka sajta UNS-a i doktorantkinja na Fakultetu političkih nauka (FPN).
Šta Kodeks novinara Srbije kaže o korišćenju VI?
Ničić je govorila o upotrebi VI koja je u skladu sa etičkim standardima i osvrnula se na novi Kodeks novinara Srbije, koji je na snagu stupio decembra prošle godine, a koji propisuje da je upotreba VI u novinarstvu „dozvoljena“.
„Važno je jasno naznačiti koji deo teksta je autentičan, a koji sintetički, odnosno, koji deo teksta je kreiran uz pomoć veštačke inteligencije, a koji je proizvod novinarskog rada“, istakla je ona.
Dodala je i da upotreba VI u novinarstvu ne oslobađa novinara odgovornosti.
„Odgovorni smo za taj sadržaj, kao i za svaki drugi“, kaže Ničić.
Podsetila je na ono što piše u Pariskoj povelji, koju su objavili Reporteri bez granica, a to je da bi svaka redakcija trebalo da uspostavi sopstveni konsenzus o korišćenju VI.
„Veštačka inteligencija menja DNK medija“, zaključila je Ničić.
„Dipfejk“ (Deepfake)
Novinarka Medija centra Čaglavica i master odnosa s javnošću, Katarina Marinković, objasnila je šta je „dipfejk“ i u koje svrhe se može koristiti. Ona je „dipfejk“ opisala kao kompjuter koji ume da prepozna kako neka osoba govori i kako se kreće, i da, na osnovu tog znanja, naparavi lažan video snimak sa rečima koje ta osoba nikada nije izgovorila.
Kao primer negativnog korišćenja „dipfejk“-a Marinković je navela video-snimak političara Dragana Đilasa koji je TV Pink prošle godine emitovala. Taj video-snimak, objasnila je ona, napravljen je pomoću VI i prikazuje Đilasa kako izgovara reči koje nikada nije rekao.
„Ovakvo korišćenje AI alata ima za cilj da izazove skandale i manipulaciju, ali i da naruši ugled ličnosti čiji je lik korišćen“, zaključuje Marinković.
Kompletan tekst Ive Jovanović na sajtu UNS-a možete pročitati putem ovog linka.
View this post on Instagram
