fbpx
9 C
Vranje
subota, 02.05.2026

Autor knjige „Zablude srpske istorije“: Nema podataka o boravku Gavrila Principa u Vranju

Odabrani članci

Sanja Petrov
Sanja Petrov
Urednica. U novinarstvu od 2011. godine. Radila u civilnom sektoru, najviše sa osetljivim društvenim grupama. U slobodno vreme bavi se pevanjem.

VRANJE – Poznati srpski istoričar Dejan Ristić, autor knjiga Mitovi srpske istorije i nedavno izdate Zablude srpske istorije, u kojima je naučnim dokazima „razbio“ neke od najznačajnijih mitova među narodom sa ciljem oslobađanja od „teškog bremena mitomanije i istorijskih zabluda“, za portal Slobodna reč komentariše teoriju koja je poslednjih godina sve popularnija – da je Gavrilo Princip boravio u Vranju.

Prema lokalnoj priči koju su u poslednjih nekoliko godina objavljivali i eminentni nacionalni mediji, Gavrilo Princip, koji je 28. juna 1914. godine izvršio atentat na austrijskog nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, i nekoliko pripadnika Mlade Bosne su naučili da koriste vatreno oružje baš u Vranju. Tako su mediji preneli da je Princip još u proleće 1912. godine stigao u Vranje kod Živojina Rafajlovića, zeta znamenitog vranjskog zadužbinara Janče Jovanovića Baldžije i Mihajla Stevanovića, poznatijeg kao Mile Cupara. Navodno je Cupara Gavrila i još nekoliko pripadnika Mlade Bosne obučavao u rukovanju pištoljem i bombama.

Mit o nazivu ulice i Kazanđolu

U gornjem delu grada, kada se iz centra krene prema putu koji vodi do kanjona Vranjske reke Kazanđol, postoji ulica koja je naziv dobila po Gavrilu Principu, pa se u pričama to povezuje sa lokacijom na kojoj je stanovao i odakle je odlazio u Kazanđol na obuku.

Kanjon Vranjske reke Kazanđol, gde se prema nedokazanoj lokalnoj legendi Princip spremao za atentat; Foto: Wikimedia Commons

Kanjon Kazanđol i nekada poznatije kupalište je u jednom od domaćih izdanja časopisa Nacionalna Geografija uvršten među Devet veličanstvenih kanjona u Srbiji, i nalazi se u blizini samog grada. Do njega se stiže pešačkom stazom koja polazi od Belog mosta i prati uzvodno tok Vranjske reke, između planina Pljačkovica i Krstilovica. Slapovi reke su, padajući napravili u kamenu udubljenje koje podseća na kazan, te se pretpostavlja da je tako i dobijen naziv. Staza se nastavlja sve do nekadašnjeg utvrđenja Markovo Kale.

Pročitajte više: Markovo Kale – Između atraktivnih legendi i čekanja na uređenje

Iako su neki lokalni istoričari komentarišući ove navode već izjavljivali da ne postoje konkretni istorijski izvori koji bi potkrepili tvrdnje o boravku Gavrila Principa u Vranju, mediji su nastavili da s vremena na vreme objave priču o Principu i Kazanđolu. Među istoričarima koji su ranije govorili o ovom usmenom predanju bio je i Dejan Antić sa Filozofskog fakulteta u Nišu koji je, pored zvaničnog stava da ne postoje istorijski podaci, vezu pokušao da nađe komentarišući za lokalni portal OK Radio da je Vranje na pragu 20. veka bilo sedište Izvršnog odbora Srpske četničke organizacije i da su se tu nalazili magacini sa oružjem i municijom, te da u tom smislu postoji mogućnost da je Princip „u organizaciji Crnorukaca i iskusnih četnika“ učio da rukuje oružjem na Jugu Srbije:

„Ali istorija je egzaktna nauka, ako nemamo pouzdan istorijski izvor – ne možemo nešto sa sigurnošću da tvrdimo“ – rekao je.

Mitovi i zablude srpske istorije

Poznati srpski istoričar i autor knjiga Mitovi srpske istorije kao i nedavno objavljene Zablude srpske istorije Dejan Ristić, koji u ovim zbirkama eseja rasvetljava popularne mitove i zablude iz bogate istorije srpskog naroda, za portal Slobodna reč ukratko je prokomentarisao navode o boravku Principa u Vranju:

Nije mi poznat podatak o boravku Gavrila Principa u Vranju. Kontaktirao sam tim povodom i nekolicinu mojih koleginica i kolega kojima taj podatak, takođe, nije poznat – kaže dr Dejan Ristić.

Dodaje da ne preostaje ništa drugo osim detaljnijeg istraživanja istorijskih izvora kako bi se eventualno potvrdila ili negirala „činjenična utemeljenost povesti“ o tome da li je Princip boravio u Vranju u naznačenom razdoblju.

Među mitovima i zabludama koje Ristić u svojim knjigama naučnim metodama „razbija“ našlo se verovanje da je „hrabri Miloš Obilić rasporio turskog sultana Murata I na Kosovu polju“, potom priča o mogućnosti da je najveći srpski osvajač car Dušan usmrtio svog oca, istraživanje o tome da li je Draža Mihajlović zaista bio prvi ustanik u Evropi u Drugom svetskom ratu, činjenice o boravku episkopa Nikolaja Velimirovića u zloglasnom Dahauu, poseti Josipa Broza Tita Jasenovcu itd.

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Twitter.
Instalirajte mobilnu aplikaciju sa Google Play ili App Store.

- Reklama -

Poslednji članci