VRANJE / BEOGRAD – Bibliotekarsko društvo Srbije (BDS) nedavno je podnelo onlajn peticiju, kao i zahtev za odlaganje stupanja na snagu naplate tarife za iznajmljivanje knjiga svim javnim bibliotekama u Srbiji, pod obrazloženjem da ovaj pravni akt preti da ugrozi njihov rad i obavljanje poslova od opšteg interesa za državu, a iz Javne Biblioteke „Bora Stanković“ u Vranju, za Slobodnu reč ocenjuju da „bibliotekarski sistem nije spreman za uvođenje ovakve naplate“.
Stupanje na snagu „Tarife naknade za davanje na poslugu originala i umnoženih primeraka autorskih dela izdatih u štampanoj formi“ planirano je od 1. januara 2025. godine, i biće obavezujuće za sve javne biblioteke kojih, prema podacima u saopštenju BDS, sa ograncima, u Srbiji ima 530.
Ovim je predviđeno da za svaki pozajmljen primerak knjige, biblioteke plaćaju naknadu u visini od 15 dinara, što po modelu od recimo 50.000 pozajmica knjiga, iznosi 750.000 dinara.
U saopštenju BDS dodaje se i da je ovaj „namet na javne biblioteke“, ustanovljen bez dovoljno rasprave i sagledavanja stanja u kojem se one nalaze, a iz gradske biblioteke slažu se da trenutno nije najjasnije kako će ovo pitanje biti rešeno.
Tarife velike, prihodi mali?
Kako je za Slobodnu reč izjavio direktor Javne biblioteke „Bora Stanković“ u Vranju, Zoran Najdić, prema podacima iz COBBIS sistema, gradska biblioteka beleži preko 23.000 pozajmica, od kojih bi, prema njegovoj pretpostavci, polovina bila bez autorskih prava.
Prema toj računici, naknada koju bi vranjska biblioteka trebalo da plati za 15.000 pozajmica, iznosila bi 225.000 dinara.
Ono što, takođe, ide na ruku odbacivanju „Tarife“ je i činjenica da, ukoliko se vodimo podacima za 2023. godinu, kako kaže Najdić, naša bibioteka godišnje ostvari prihod od oko 550.000 dinara.
„Tarifa mora da se plati ali kako i odakle? Mi sve radimo da bismo popularisali knjigu, a povećanje upisnina bila bi potpuna kontra merama koje trenutno sprovodimo, jer dajemo popuste da bismo privukli korisnike“ – ističe Najdić.
Da li će, kako predlaže BDS, u danima koji slede, država pronaći drugi model po kome bi se plaćala pomenuta tarifa, i da li će jedno od mogućih rešenja biti preuzimanje naknadnih troškova od strane lokalne samouprave kao osnivača javnih biblioteka, ostaje nepoznato,
Najdić, takođe, kaže da nema saznanja da je do sada uopšte razmatrano da će lokalne samouprave finansirati ovu meru, i da to „nije u njihovom domenu“.
„Lokalna samouprava u potpunosti finansira rad biblioteke, programe, plate, materijalne troškove i nabavku knjiga, a ovo sada je potpuna novina“ – kaže Najdić.
Biblioteke i Grad nespremni
Pitanje uvođenja „Tarife“ zahteva ozbiljnije razmatranje izvan političkih okvira, jer je reč o „domenu struke, ekonomije i realnog života“, ističe sagovornik Slobodne reči, dodajući da biblioteke, u ovom trenutku, zauzimaju zajednički stav.
„Kada bi prošla jedna godina, da vidimo kako bi sve to izgledalo u praksi, bilo bi drugačije“ – kaže Najdić.
Dodaje i da iz ove obaveze, proizilaze i druge obaveze za koje, „u izvesnom smislu, bibliotekarski sistem nije spreman“.
„Verujem da će doći do usklađivanja svih mogućih zakonskih normi, međutim, trenutno, nije najjajasnije kako. mislim da će za par nedelja biti sve jasnije, a ukoliko Ministarstvo propiše neku meru, ona će, naravno, biti obavezujuća za sve“ – zaključuje Najdić.
Najdić kaže i da bi, u odnosu na samog izdavača i autora, trebalo da bude ustanovljena i kategorizacija naplate, jer „knjiga nije video kaseta“, ali o svim tim pitanjima, slaže se, raspravljaće se u narednom periodu.
TARIFE U EVROPI:
U Mađarskoj tarifa iznosi 19.5 dinara po primerku dela, i to se odnosi na sve, a ne samo javne biblioteke. U Mađarskoj nadoknadu za poslugu plaćaju i univerzitetske i sve školske biblioteke, što kod nas nije slučaj, tako da je ta suma zapravo dvostruko veća, objasnio je za N1 direktor Organizacije za ostvarivanje reprografskih prava (OORP) Miloš Konstantinović.
Slovenija ima, ako uzmemo u obzir broj stanovnika, deset puta veću nadoknadu, u apsolutnom iznosu, pet puta, dok Hrvatska, više nego dva puta veću nadoknadu, istakao je sagovornik N1.
