VRANJE / KRAGUJEVAC / BEOGRAD – Nemali broj bivših radnika Geoksa zaposlenje nije našao u Teklasu i nedavno otvorenom nemačkom Haiksu, već je prinuđen da se prekvalifikuje i traži novi posao. Kako svedoče naše sagovornice, bi dobile ono što im po zakonu sledi, trudnice i porodilje bile su prebačene na rad u „Simpo“. Samo nekoliko nedelja otkad je celu Srbiju obišao snimak majke iz Vranja iz emisije „Ne okreći se, tigre“, koja, nakon otkaza u Geoksu dve čaše jogurta deli na četiri, iz Kragujevca stiže bojazan da će zaposleni u Fijatu doživeti sličnu sudbinu kao Vranjanci.
Mediji širom Srbije preneli su vest da su radnici kragujevačkog „Fijata“ dobili ponudu, od rukovodstva ove firme u Srbiji, da rade po dve godine u „Fijatovim” fabrikama u Slovačkoj, Poljskoj, Italiji i Nemačkoj ili će dobiti otkaz tako što će biti proglašeni tehnološkim viškom.
Predstavnik sindikata „Nezavisnost“ u fabrici Fijat Krajsler automobili (FCA) u Kragujevcu, Igor Anđić izjavio je da je malo interesovanje radnika za ponudu za dvogodišnji odlazak na rad u fabrikama Stelanstisa u inostranstvu, u čijem sastavu posluje italijanski Fijat, dok je gradonačelnik Kragujevca sredinom maja poslao poruku radnicima Fijata da ne prihvataju ništa što im poslodavac nudi, te da zaposleni u kragujevačkoj fabrici neće ostati bez posla.
Nakon nekoliko protesta radnika Fijata i sastanaka sa državnim vrhom Srbije, ostaje otvoreno pitanja da li će zaposleni iz kragujevačke firme imati istu ili sličnu sudbinu kao i radnici Geox-a iz Vranja, koji su ostali bez posla nakon odlaska proizvođača obuće i bili prinuđeni da se „snalaze“ na suženom tržištu rada.
Podsećanja radi, italijanska kompanija za proizvodnju obuće, Geoks (Geox) zatvorila je fabriku u Vranju, pre godinu dana, a posao je tada izgubilo 1.200 ljudi. Međutim, nakon višemesčnog čekanja na novi angažman, jedan deo radnika, prema nezvaničnim informacijama, nešto više od 500, našlo je zaposlenje u pogonima firme „Teklas automotive“ u Vladičinom Hanu i Vranju, dok je manji broj ljudi zaposlen u nemačkoj fabrici „Haix“ za izradu obuće koja je počela sa radom početkom 2022. godine.
Početak i kraj Geox-a u Vranju
Potpisivanjem ugovora oktobra 2012. godine, između Grada Vranja i „Geox-a“, otpočela je pripremna faza za pravljenje infrastrukturnih uslova za dolazak italijanske fabrike obuće u pomenutom gradu na jugu Srbije. Godinu dana kasnije, Vlada Republike Srbije Vranju je prosledila 100 miliona dinara za uređenje zemljišta u slobodnoj zoni, što je bio preduslov za početak izgradnja fabrike; Grad Vranje je po ugovoru izgradio kompletnu infrastrukturu u tada novom delu industrijske zone, Bunuševcu.
Svi elementi neophodni za dolazak „Geox-a“ okončani su bezmalo četiri godine nakon potpisivanja ugovora. Kamen temeljac za fabriku postavljen je 5. marta 2014. godine.
Aleksandar Vučić, tada premijer Srbije, na svečanom otvaranju italijanske firme, 31. janura 2016. godine na Dan grada Vranja rekao je: „Vlada Srbije dala je za naše uslove mnogo novca, da bismo imali takav brend kakav je Geox baš ovde u Vranju u Pčinjskom okrugu, da bismo mogli da dovodimo nove firme i nove proizvođače, da bismo imali nove hiljade i desetine hiljada zaposlenih u Pčinjskom okrugu.“
Zoran Antić koji je u periodu dolaska Geox-a u Vranju obavljao funkciju gradonačelnika, nedavno je u emisiji BRIFING portala Slobodna reč izjavio da je veoma teško doživeo odlazak fabrike Geox, te da je zatvaranje pogona u Vranju težak udarac za privredu u gradu.
„Mislim da je država dala sve. U ovom slučaju država nije problem, već Geox koji nije ispoštovao nijedan segment ugovora koji je bio sklopljen sa njima. Oni su trebali da u prvoj fazi zaposle 1.500 ljudi i u drugoj fazi 1.500 radnika sa kooperantima, dakle celina je bila na 3.000 ljudi. Dobili su zemljište, subvencije države. Dobili su sve što lokalna samouprava može da uradi, znam šta sam radio da bi oni otvorili fabriku na vreme. I mislim da su na neki način izigrali državu Srbiju“ – rekao je nekadašnji gradonačelnik Vranja, aktuelni državni sekretar Zoran Antić.
Geox je, prema navodima „Al Jazeera“ iz februara 2016. godine, subvencionisan sa 9.000 evra po radnom mestu, što je za, tada planiranih 1.250 radnika, iz budžeta Republike Srbije izdvojeno nešto više od 11.250.000 evra, a grad Vranje uložio je dodatnih pet miliona evra, kao što je navedeno, za potrebe izgradnje neophodne infrastrukture.
Međutim, savet Komisije Srbije za kontrolu državne pomoći, doneo je rešenje krajem 2021, kojim se kompaniji „Technic development“ koja je deo Geox grupe, investitoru i proizvođaču obuće „Geox“ u Vranju, nalaže da vrati deo subvencija, jer su dodeljene suprotno odredbama Zakona o kontroli državne pomoći.
U tekstu portala „Jugpress“, koji se poziva na doneto rešenje saveta pomenute komisije, ističe se da kompanija Geox treba da vrati pomoć od 90.687.891 dinar, uvećanu za zakonsku zateznu kamatu, počev od 1. aprila 2016. godine do dana vraćanja iskorišćenog iznosa, navodi se u rešenju. Takođe, treba da vrati i pomoć od 323.356.500 dinara, uvećanu za zakonsku zateznu kamatu, počev od 23. decembra 2016. godine do dana vraćanja iskorišćenog iznosa.
Tokom petogodišnjeg rada, zaposleni u Geox-u, od kojih je veliki deo imao iskustvo rada u obućarskim firmama poput „Koštane“ i „Sanča“ i drugih manjih preduzeća, bili su, prema nepotvrđenim podacima, izloženi nehumanim uslovima rada, poput, neplaćanja prekovremenog rada i ali i drugih prinudnih rešenja u cilju bržeg i efikasnijeg završavanja posla, dok je zarada na mesečnom nivou radnika u proizvodnji bila između 35.000 i 40.000 dinara.
Firma „Tehnic development“, kao što je navedeno, deo Geox grupe, 2. avgusta 2021. godine je donela odluku o pokretanju postupka likvidacije. Navedeno je da će sva potraživanja prema kompaniji zastareti ukoliko ih poverioci ne prijave u roku od 30 dana od poslednjeg dana objavljivanja oglasa o likvidaciji.
U odluci se obrazlaže da je na gašenje proizvodnje u Srbiji uticala pandemija korona virusa, ali i da Geox grupa od 2018. do danas smanjuje proizvodnju na globalnom nivou. Na povlačenje Geox-a uticalo je i to što kupci manje traže klasične kožne cipele, mokasine i baletanke, a sve češće modernu sportsku obuću.
O odnosu italijanskog poslodovca prema zaposlenima, bivša radnica Geox-a govori sa rezignacijom:
„Geox je na perfidan način, lukavo učinio da radnici ostanu bez osnovnih sredstava za život. Poslao je radnike na kolektivni odmor i više se nismo vratili, sudbina naših života je bila u tuđim rukama“ – kaže sagovornica portala Slobodna reč.
Takođe, ova radnica ističe da se u firmi Geox među radnicima govorilo da će ostati bez posla, njoj je bilo, kako nam kaže, jasno nekoliko nedelja pre kolektivnog odmora, kada su joj tražili da razduži alat za rad (makaze). Uprkos tome što su, kako ističe, magacini sa repromaterijalom bili „puni“.
Gde su radnici nekadašnjeg Geox-a?
Posle medijskih izveštaja o Geox-ovom zatvaranju pogona u Vranju, premijerka Srbije, Ana Brnabić, rekla je da nema potpunu informaciju o zatvaranju fabrike, dok je predsednik Vučić izjavio da on „već dva meseca ima informaciju o tome da će se Italijani povući iz Vranja“, preneo je dnevni list Danas.
Nekoliko nedelja kasnije od zvaničnika države stizale su pozitivne poruke o novom angažmanu nekadašnjih radnika Geox-a u fabrici „Teklas automotive“.
Tokom predizborne kampanje za izbore koji su održani u aprilu ove godine, predsednik Vučić je prilikom obilaska novog pogona turske kompanije Teklas u Vranju i početka rada nemačke kompanije Haix, rekao da će otvaranjem ovih firmi, oko 2.200 ljudi iz Pčinjskog okruga dobiti nova radna mesta.
Prema njegovim rečima, u fabrici „Haix“ koja proizvodi obuću za vojsku, policiju i vatrogasce već radi 88 bivših radnika Geox-a, a kompanija planira da zaposli još 650, dok u novootvorenom pogonu Teklasa za sada radi 320 ljudi, a do kraja godine će, najvaljivao je Vučić, posao dobiti 1.500 ljudi, prenele su Južne vesti.
Jedna od od nekadašnjih radnica Geox-a u izjavi za Slobodnu reč, ističe da nije bilo direktnih ponuda za prelazak u Teklas, već su ljudi samoinicijativno podnosili zahtev za zapošljenje kod turskog investitora.
„Država je dala 50.000 dinara svakom radniku Geox-a, kao neki vid pomoći, dok su porodilje i trudnice prebačene na rad u Simpo, kako bi im nadoknada za zakonom zagarantovano odsustvo i dalje funkcionisala“ – kažu nekadašnje zaposlene.
Budući da je sagovornica Slobodne reči bila na porodiljskom odsustvu u toku gašenja firme Geox, prebačena je na izdražvanje porodiljskog odsustva u Simpo, ali je u toku tog statusa tragala za poslom i bila spremna da dva meseca pre isteka porodiljskog krene sa radom, međutim, na razgovoru za novi posao u kompaniji Teklas, rekli su joj da ne prekida odsustvo i da će dobiti posao nakon završetka bolovanja, što je i učinjeno krajem prošle godine.
Teklas „spasilac“ od države dobio skoro 11 miliona evra
Južne vesti navode da je za otvaranje proizvodnog pogona u Vranju na mestu nekadašnjeg Geox-a, turska kompanija Teklas dobila 10,7 miliona evra državne pomoći, dok je obećano da će posla biti za najmanje 500 radnika, a kompanija koja u Srbiji posluje i u Vladičinom Hanu se obavezala da uloži 22 miliona evra u novi pogon.
Nekoliko meseci, nakog gubitka posla, radnici Geox-a čekali su na otvaranje novih radnih mesta u Vranju ili Vladičinom Hanu. Sve oči bile se uprte ka Beogradu i za razliku od kolega iz Kragujevca, nisu mogli da pronađu rešenje, već su čekali da se otvori nova fabrika ili da krenu u potragu za novim poslom, budući da su od zvaničnika države Srbije stizale ohrabrujuće poruke.
Nakon otkaza, sada već nekadašnji radnici Geox-a, počeli su sa radom u pogonima firme Teklas u Vladičinom Hanu, da bi potom pojedini radnici nakon otvaranja pogona u Vranju, počeli sa radom u halama gde je Geox poslovao. U Vladičinom Hanu, firma Teklas radi na proizvodnji creva za auto industriju, dok se u takozvanom Geox-ovom pogonu obavlja montaža izrađenih proizvoda.
Manji deo nekadašnjih radnika Geox-a pronašao je posao u nemačkoj firmi „Haix“, naša sagovornica ističe da su prema njenim saznanjima kod sadašnjeg proizvođača obuće svi koji rade, bivši zaposleni u fabrici Geox-a, nekih 100-200 radnika. Dok je nemali broj građana nakon gubitka posla prinuđen da se prekvalifikuje i traži novi posao.
