BEOGRAD – Predsednički, parlamentarni i lokalni izbori održani 3. aprila bili su, prema dostupnim podacima, izbori sa najviše povreda prava u poslednjih 20 godina, pokazala je danas predstavljena analiza Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS).
U publikaciji su analizirane 484 presude Upravnog suda u izbornim sporovima i zaključak je da sudska zaštita, kao suštinski način zaštite izbornog prava, nije bila dostupna, efikasna i delotvorna.
Penzionisana profesorka Pravnog fakulteta u Novom Sadu Maijana Pajvančić rekla je da su neki pravni lekovi bili nedostupni i iz razloga što učesnici izbora – političke stranke, ne poznaju dobro sve sistema pravne zaštite.
Kao primer je navela da su u ovlašćenjima onog ko podnosi listu stajali instrumenti prigovora i žalbe, a nije bilo mogućnosti zahteva za ponavljanje glasanja na pojedinim mestima.
Neki pravni lekovi nisu uopšte korišćeni, iako je za to postojao osnov, na primer ustavna žalba za povredu korišćena biračkog prava, ukazala je Pajvančić.
Profesor beogradskog Pravnog fakulteta Tanasije Marinković, koji je analizirao odluke Upravnog suda za gradske izbore u Beogradu, konstatovao je da Upravni sud nije obavio svoj posao kako treba, niti se potrudio da gradskoj izbornoj komisiji vrati predmet i utvrdi činjenično stanje tamo gde je to potrebno.
On je precizirao da postoje četiri grupe predmeta, od kojih je najmalobrojnija ona u kojima se ukazuje na materijalne povrede izbornog prava zbog načina rada biračkih odbora, dok je najbrojnija ona koja se odnosi na propuste u radu Gradske izborne komisije, jer nije poštovan rok od 72 sata da odluči o prigovoru.
Problem su i nestali prigovori, koji su navodno priloženi uz zapisnik o radu, kao i rešenja o ispravljanju zapisnika o radu biračkih odbora.
