NIŠ – Svi novinarski mejlovi Južnih vesti bili su, u sredu, pod napadom nepoznatih počinilaca, a od juče je i sam sajt bio pod pritiskom. Kako objašnjavaju stručnjaci, korišćeni su sofisticirani alati koje uglavnom koriste državne službe, a juče i infrastruktura Aeze koja je pogodna za sajber kriminal. Ipak, i sajt i novinarski nalozi su uspešno odbranjeni i svi podaci su zaštićeni, pišu Južne vesti.
„Alert: Government-back attacks“ – stizala su upozorenja, u sredu, administratorima Južnih vesti, i to na nekoliko minuta. Ova kanonada pokušaja upada i kompromitovanja naloga izazvala je i reakciju Gugl servisa.
Stručnjak za digitalnu bezbednost, Bojan Perkov iz Share fondacije, kaže da je indikativno da Gugl ne šalje ovakva upozorenja za naloge bez razloga.
„Moguće je da je Gugl uočio određene indikatore koji su se poklapali, delimično ili u celosti, sa nekim ranijim napadima na njihovu infrastrukturu, te su zato poslata upozorenja vašem administratoru“, rekao je Perkov za Južne vesti.
Širok je dijapazon štete koju su mogli da naprave Južnim vestima i ugroze digitalnu bezbednost: upad u mejlove, krađa podataka, dokumentacije, naloga na mrežama, administraciji i tako dalje.
A juče ujutru je usledio i napad na sam sajt, i to uz korišćenje infrastrukture Aeze koja se često koristi za sajber kriminal – kompanije registrovane u Rusiji koja pruža usluge takozvanog neprobojnog („bulletproof“) hostinga.
„Provajderi takve usluge hostinga podrazumevaju da ne sarađuju sa državnim organima iz stranih jurisdikcija i ne reaguju na prijave nezakonitih aktivnosti, te se njihova infrastruktura uglavnom koristi za različite nezakonite aktivnosti, među kojima je i sajber kriminal“, objašnjava Perkov.
Direktor Južnih vesti, Vitomir Ognjanović, kaže da se proaktivno i preventivno radi na sprečavanju bilo kakvog oblika kompromitovanja podataka i digitalne infrastrukture u kojoj funkcionišu Južne vesti, ali da svaki alarm i svaki pokušaj da se ugrozi bezbednost podataka i kanala komunikacije mora detaljno da se istraži, jer nisu samo u pitanju servisni mejlovi i tekstovi, već i komunikacija sa čitaocima, partnerima i uzbunjivačima.
Glavni i odgovorni urednik Južnih vesti, Milan Zirojević, dodaje da sumnjaju da je sve deo strategije represije, sada digitalnim putem, na slobodu izražanja, medija i kritičkih glasova u Srbiji, i da sve treba detaljno istražiti.
„Ako se ispostavi da je reč o ‘nekoj državnoj službi’ – počastvovani smo ovim napadom, i to u trećoj smeni. Ipak, trebalo bi da se bave nekim smislenijim poslom a ne napadom na podatke novinara i medija koji nema šta da krije“, rekao je Zirojević.
Digitalna bezbednost novinara i samih Južnih vesti nije ugrožena i čitaoci nemaju razloga za brigu, zaključuju iz Južnih vesti.
