BEOGRAD – Srbija je među evropskim zemljama u kojima je zabeležen najveći broj napada na novinare, kao i najveći broj slučajeva nekažnjivosti za ubistva novinara, navodi se u juče objavljenom izveštaju Međunarodne federacije novinara (IFJ), prenosi Udruženje novinara Srbije (UNS).
Kada se govori o zemljama koje su makar delom u Evropi, najviše napada, i to povezanih sa protestima, zabeleženo je u Srbiji, Gruziji i Turskoj, piše u izveštaju.
„Novinari su bili na meti policije i političkih aktera, sprečavani da izveštavaju ili sankcionisani samo zato što su radili svoj posao“, piše u izveštaju IFJ-a.
Autori izveštaja nadovezali su se i na podatke platforme „Mapiranje slobode medija“, u kojoj učestvuje i Evropska federacija novinara (EFJ), prema kojima je u Srbiji zabeležen najveći porast napada na novinare u odnosu na 2024. godinu – 44 u odnosu na 14, što je 30 napada na novinare više nego u 2024.
Ovi napadi uključuju prekomernu upotrebu sile od strane pripadnika organa reda, kao i hapšenja, uglavnom na protestima. Novinari i studenti novinarstva takođe su bili pogođeni, piše IFJ.
U Izveštaju o ubijenim novinarima (Killed list report 2025), IFJ ističe da je u svetu, ove godine, zabeleženo 128 ubistava novinara.
„To potvrđuje da je ubijanje novinara postalo prihvaćen alat rata, represije i kontrole informacija“, piše u izveštaju.
Bliski istok i arapski svet bili su, navodi se u izveštaju, epicentar ovih zločina u 2025. godini.
U Gazi je, kako se navodi, ubijeno najmanje 56 palestinskih novinara od strane izraelske vojske, čime je ukupan broj ubijenih palestinskih novinara od početka sukoba u oktobru 2023. porastao na najmanje 234.
Ipak, sudeći po onome što piše u izveštaju, nasilje nad novinarima nije ograničeno samo na zone oružanih sukoba – u 2025. godini beleži se i porast napada na novinare u mnogim evropskim zemljama.
Još jedan zabrinjavajući nalaz, navodi IFJ, odnosi se slučajeve nekažnjivosti za ubistva ili nestanke novinara.
Platforma Saveta Evrope (SE) danas sadrži imena 50 novinara koji su bili žrtve zločina za koje niko nije odgovarao.
Nešto više od trećine njih je, kako se navodi u izveštaju, izgubilo život tokom rata na Kosovu, a za to niko još nije odgovarao.
Podsetimo, Rezolucija o ubijenim i nestalim novinarima na Kosovu u periodu od 1998. do 2005. godine, koju je predložilo Udruženje novinara Srbije (UNS), jednoglasno je usvojena na Godišnjoj skupštini EFJ koja je održana u Prištini, 2023. godine.
