BEOGRAD / PRIŠTINA – Dok su društvene mreže gorele zbog izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića o „odlaganju ili otkazivanju“ manifestacije Europride u Beogradu, koju je nazvao „čudom“, čini se da je zanemarena vest da je nakon više od decenije pregovora Srbija priznala lična dokumenta koja izdaje Kosovo.
Nakon subotnjeg tvita visokog zvaničnika Evrospke unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozepa Borelja, o tome kako su predstavnici Beograda i Prištine u Briselu postigli dogovor pod pokroviteljstvom EU u okviru kog je Srbija pristala da ukine ulazne i izlazne dokumente za nosioce kosovskih ličnih karata, a Kosovo se složilo da ih ne uvodi za nosioce srpskih ličnih karata, do javnosti od predstavnika vlasti stižu poruke o uspehu, dok opozicija priznavanje kosovskih dokumenta naziva „porazom“ srpske diplomatije.
Srbija će prestati sa izdavanjem ulazno-izlaznog dokumenta za građane sa ličnim kartama Kosova, koji je izdavala proteklih 10 godina, a Kosovo od 1. septembra neće uvesti istu meru za građane sa srpskim dokumentima, kako je to ranije bilo najavljeno.
„Evropsko rešenje“ i ograđivanje vlasti u Srbiji od priznanja
Da su se obe strane usaglasile o ličnim kartama, prvi je objavio Borelj na svom zvaničnom Tviter nalogu, u subotu, 27. avgusta. Dodao je da se radi o „evropskom rešenju“.
Kosovo Serbs, as well as all other citizens, will be able to travel freely between Kosovo & Serbia using their ID cards. The EU just received guarantees from PM Kurti to this end.
This is a European solution. We congratulate both leaders on this decision & their leadership
(2/2)— Josep Borrell Fontelles (@JosepBorrellF) August 27, 2022
Ubrzo je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić na svom Instagram profilu objavio da je Srbija „i do sada primala njihova dokumenta, sa kojima su od 2011. godine išli kroz centralnu Srbiju“:
„Samo što smo im izdavali papir, gubili vreme“ – naveo je Vučić i dodao da će „na prelazima biti postavljen veliki poster na kojem piše da to nije nikakvo priznanje“.
Nakon vesti o postizanju dogovora, javnosti se obratio i kosovski premijer Albin Kurti, koji je poručio da je „reciprocitet duh principijelnih i ravnopravnih razgovora u Briselu“, kao i da se rešenja ka normalizaciji „moraju zasnivati na reciprocitetu kako to dobrosusedski odnosi podrazumevaju“.
„Državljani Republike Kosovo, sa ličnim dokumentima koje izdaje naša država, moći će da prelaze granicu sa Srbijom na svim graničnim prelazima bez prepreka i zadržavanja. Isto će važiti i u suprotnom smeru u slučaju ulaska na Kosovo sa identifikacionim dokumentima koje izdaju vlasti Srbije“ – rekao je kosovski premijer Albin Kurti.
Direktor kancelarije za KIM: Uspeli smo da izdejstvujemo „disklejmer“
Iako se radi o usmenom dogovoru, što su akteri nekoliko puta i naveli u svojim izjavama, direktor Vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković juče je tokom gostovanja na Radio televiziji Srbije govorio o „disklejmeru“ koji „jasno pokazuje da ne priznajemo nezavisnost kosova“.
Naime, Petković je rekao da su dogovorom Beograda i Prištine „lične karte za Srbe koji žive na KiM, kao i mir i stabilnost“, a od posebne važnosti je, prema njegovim rečima, „disklejmer“:
„Posebno je važno da smo uspeli da u okviru dogovora izdejstvujemo izjavu, odnosno ‘disklejmer’ koji jasno pokazuje da obostranim prihvatanjem ličnih dokumenta ne priznajemo, niti ćemo ‘ikada priznati nezavisnost Kosova'“ – rekao je Petković i dodao je da je Beograd dobio „pisane garancije EU“.
Nakon što je Vlada Kosova krajem jula najavila uvođenje recipročnih mera građanima Srbije za ulazak na Kosovo, pojavile su se tenzije, odnosno protesti i blokade puteva prema severnom delu Kosova, gde uglavnom žive Srbi, koje su smirene odlukom vlasti u Prištini da se mere pomere za mesec dana, uz nastavak razgovora sa Beogradom.
Radilo se o izdavanju deklaracionog lista za ulazak i izlazak građanima koji imaju ličnu kartu Republike Srbije i preregistracija srpskih tablica sa oznakama gradova na Kosovu na kosovske, i to je prvobitno trebalo da stupi na snagu 1. avgusta.
Iako je problem sa ličnim kartama rešen, pitanje registracionih tablica i dalje je otvoreno.
Kosovo je proglasilo nezavisnost pre 14 godina i koliko je poznato, priznato je od oko 100 zemalja, navodi portal Danas. Priština navodi brojku od 117 zemalja, dok zvanični Beograd kaže da ih je mnogo manje. Među zemljama EU koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija. Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.
Đorđević: Predsednik poraz predstavljao kao pobedu
Narodna poslanica iz „zeleno-levog“ kluba dr Billjana Đorđević (Ne davimo Beograd) priznanje kosovskih dokumenata od strane Srbije smatra porazom.
„Mi smo danas saznali da će svi sa srpskim dokumentima, bilo da žive na Kosovu ili centralnoj Srbiji moći da se kreću kako su se i do sada kretali, a da smo mi zapravo priznali kosovska dokumenta bez onog ulazno-izlaznog dokumenta. To zapravo znači jednu vrstu poraza onoga što je do sada predsednik (Vučić) predstavljao kao pobede“ – rekla je Đorđević u subotu gostujući u Pregledu dana na Newsmax Adria.
