VRANJE – Od srede, 22. do petka, 24. decembra, ljubitelji dokumentarnog filma će u sali Pozorišta Bora Stanković, svake večeri od 18 sati moći da pogledaju ukupno 10 dokumentarnih ostvarenja, a ulaz za sve projekcije je besplatan. Ovo je 17. izdanje međunarodnog festivala dokumentarnog filma koje organizuje udruženje Dokument 06, pod pokroviteljstvom Grada Vranja.
Kako su najavili organizatori, u sredu, 22. decembra, od 18 časova će najpre biti prikazan film Plava granica, u režiji Ivana Milosavljevića (Srbija/Slovenija), koji traje 20 minuta. Film je o čoveku sa granice koji je proveo ceo svoj život „tražeći najveću ribu koju plavi Dunav krije“.
„Godinama unazad, svakodnevno, u sam osvit zore stari ribar bućkom pokušava da namami ovog rečnog džina. Dva vršnjaka – jedan na površini vode, drugi prikriven u dubinama moćne reke, čekaju da se napokon susretnu“ – stoji u najavi.
Nakon Plave granice, biće prikazan film Sedam hiljada duša, u režiji Sanjina Mirića (Češka), dokumentarno-igrani film (59 minuta) o stradanju srpskih i ruskih vojnika i interniranih civila u austro-ugarskim logorima Jindrihovice i Broumov, na teritoriji današnje Češke Republike. Logori su imali oko 500 objekata, u kojima je boravilo oko 60 000 ratnih zarobljenika.
„Izuzetno teški uslovi života i rada, nedostatak hrane, obuće i odeće, hladnoća i zarazne bolesti, rezultirali su činjenicom da se 7.100 Srba nikada nije vratilo u svoju domovinu.“
Deo filma čine i sećanja vojnika koji su preživeli, a koje je 1919. godine zabeležio holandski novinar Anri Aber. U filmu govore i potomci ratnika iz Srbije. U Jindrihovicama se danas nalazi mauzolej, u kome se čuvaju posmrtni ostaci žrtava tih logora – 7.100 srpskih i 189 ruskih. To je, po veličini, drugo najveće srpsko groblje na svetu.
Poslednja projekcija za sredu je film Ljuti(any)ca, autora Gradimira Nikolića iz Srbije. Prati priču o Ljutici Bogdanu, ali ne junaku iz narodnih pesama, već „mladom momku sa tim imenom koji u današanjem brzom instant vremenu zna mnoge stvari koje nisu tipične za današnju omladinu“.
„Budući da živimo u veku društvenih mreža u kome se ništa nije desilo, a da nije objavljeno, Ljutica Bogdan, ovdašnji, odlučio je da u svoje slobodno vreme kuva, priprema hranu i sve to plasira svojoj publici“ – navode autori.
U filmu „Ljuti (any) ca“ se prikazuje svakodnevica mladića koji želi da predstavi svoje umeće i iako nije profesionalac on to radi savršeno i sa puno umeća. Motivišu ga pratioci na društvenim mrežama, ali i mnogo njih koji su nakon degustacije njegovih specijaliteta bili oduševljeni.
Film o Zoranu Radmiloviću (Glumčina), Kontrafaza i Pokajnik u pokušaju
Na bioskopskom projektoru na velikoj sceni vranjskog Pozorišta, drugog dana festivala će najpre od 18 časova biti prikazan film Vladimira Ristića (Srbija), o glumcu Zoranu Radmiloviću koji je rađen po motivima knjige „Čarobnjak Radmilović“ Milana Cacija Mihailovića i ima jednu liniju koja prati Cacijeva svedočanstva na nivou biografskih podataka, zanimljivosti, anegdota i nekih dosad neobjavljenih priča.
„Sadrži i svedočanstva ljudi koji su godinama sarađivali sa Zoranom u pozorištu i na filmu. Veliki oslonac je arhivski materijal, ogromna građa koja je ostala iza Zorana i koja predstavlja riznicu kulturne baštine Srbije“
Nakon ove projekcije, biće prikazan film Kontrafaza autora iz Srbije Igora Toholja, koji traje 19 minuta. Kako navodi autor, zgrade, kao i ljudi, mogu da izgube svoj identitet ili da poprime novi. Mogu da budu u neskladu sa svojom namenom. Stanari zgrada koji izgube unutrašnju ravnotežu su, poput zvučnih talasa u kontrafazi. U oba slučaja integritet se neumitno poništava.
„Skokom sa visine, nakon koga sledi pad, oni svode svoj život na sadašnji trenutak u kome je njihova narušena unutrašnjost konačno izložena neposrednoj okolini.“
Autor Žikica Jovanović iz Srbije, snimio je film Pokajnik u pokušaju, četrnaestominutnu priču o čoveku koji je zbog loših životnih odluka postao invalid, ali nije odustao već pronašao spas u veri i crkvi Svetog Prokopija u svom gradu, Prokuplju, nazvanom po svecu.
„Ona predstavlja, posle Petrove crkve, najstariju sačuvanu crkvu na tlu današnje Srbije. U njoj se čuvaju mošti Svetog Prokopija i delovi moštiju Svetog Đorđa“
Lepote Skadarskog jezera upoznajemo kroz kratki film Mateje Raičkovića iz Crne Gore, i to kroz ličnu priču lokalca, uz probleme sa kojima se region suočava.
„Tera nas da preispitamo svoj odnos sa prirodom“, navodi autor.
Stublaja, Nije važno odakle sam i Erik za kraj
Obično čudo – Stublaja je devetnaestominutni dokumentarni zapis Branka Lazića (Bosna i Hercegovina) o Stublaji, jedinoj „preživeloj“ močvari iz celog nekadašnjeg prirodnog rezervata Baradača. Močvare Stublaja i Bardača su bile proglašene ramsarskim područjem , najvećim prirodnim rezervatom ptica selica u Bosni i Hercegovini, nakon privatizacije je isušeno i pretvoreno u poljoprivredno dobro.
„Danas je ostao samo mali deo ovog predivnog čuda prirode“
Nakon ove, sledi projekcija filma Nebojše Ilića Ilketa (Srbija) Nije važno odakle sam, o učesnicima devetog Balkan Relija, koji na putu dugom pet hiljada kilometara, od severozapada do jugoistoka Balkana, obilaze balkanske države i njihove lepe regije.
„Na tom putovanju sklapaju prijateljstva koja ostaju zauvek. Tradicionalni deo te rute je i Vlasotince, jer onaj ko jednom dođe, zauvek zavoli ovaj grad“
Za kraj, duži dokumentarni film Erik (78 minuta), hrvatskog autora Danila Lole Ilića, o Eriku kojem uprkos svim poteškoćama koje je život stavio pred njega, ništa nije nemoguće.
„Komponuje, peva, nastupa… Njegove pesme su osvojile brojne nagrade, a snaga i vedrina njegovog duha su očaravajuće“
