fbpx
5.4 C
Vranje
utorak, 10.03.2026

Preminuo Zoran Sekulić

Odabrani članci

Slobodna reč
Slobodna reč
Društveno angažovan, objektivan i nezavisan nacionalni portal sa sedištem u Vranju.

BEOGRAD – Vlasnik, direktor i glavni i odgovorni urednik novinske agnecije FoNet, Zoran Sekulić, preminuo je u noći 21. jula, posle kraće bolesti, u 67. godini, saopštila je porodica a prenosi FoNet.

Zoran Sekulić rođen je 6. septembra 1958. godine u Beogradu, a 1981. diplomirao je na međunarodnom smeru Pravnog fakultetu Univerziteta u Beogradu. Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je 1982. godine.

Sekulić je osnivač Novinske agencije FoNet, prve privatne novinske agencije sa nezavisnom uređivačkom politikom, koja je počela da radi 7. februara 1994.godine.

Bio je član Upravnog odbora Asocijacije medija, najvećeg poslovnog udruženja novinskih izdavača, novinskih agencija i portala u Srbiji i član Upravnog odbora Saveta za štampu.

U septembru 2011. godine bio je pregovarač medijske zajednice (Asocijacija medija, NUNS, UNS, NDNV i Lokal pres) sa Vladom Srbije, prilikom izrade prve Medijske strategije.

Za doprinos medijskim reformama u Srbiji OEBS ga je nagradio kao ličnost, 2012. godine.

Dekretom predsednika Republike Francuske, Fransoa Olanda, Zoran Sekulić odlikovan je ordenom Legije časti u rangu viteza. Prestižno francusko odličje, koje je ustanovio Napoleon Bonaparta, Sekuliću je dodeljeno na predlog francuskog ministra spoljnih poslova i međunarodnog razvoja, Žan Mark Eroa.

Predsednik Nemačke, Frank Valter Štajnmajer, odlikovao je, 2020. godine, Zorana Sekulića Ordenom za zasluge SR Nemačke.

Žiri Lige eksperata (LEX) Srbije, koja okuplja eminentne stručnjake iz oblasti prava, ekonomije, sociologije, politikologije, kulture, obrazovanja, ekologije i medicine, nagradio ga je, 2022. godine, priznanjem Vitez poziva.

Novinarsku karijeru započeo 1982.godine, kao saradnik u Radio Beogradu, program 202.

Od 1983. do 1993. godine radio je kao novinar i urednik u Novinskoj agenciji Tanjug. Izveštavao sa svih najvažnijih domaćih i međunarodnih državnih i međudržavnih skupova u vreme jugoslovenske krize, uključujući zasedanja Predsedništva SFRJ, pregovore predsednika jugoslovenskih republika i pokrajina, kao i sa Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, pod predsedavanjem lorda Karingtona u Hagu.

Zbog neslaganja sa uređivačkom politikom Tanjuga, u jesen 1992. godine podneo je ostavku na mesto urednika političke rubrike. U novembru 1993. godine napustio je Tanjug i osnovao FoNet, zajedno sa kolegom Nebojšom Magdeskim, sa kojim se, 1994. godine, razišao iz poslovnih razloga. Od tada je jedini osnivač i vlasnik FoNet-a.

Rukovodeći FoNet-om, kroz koji je, za 31 godinu, prošlo više od 700 novinara, snimatelja, foto-reportera, audio i video-montažera, doprineo je da FoNet, u zemlji i na međunarodnom nivou, stekne reputaciju profesionalnog, nepristrasnog, pouzdanog i kredibilnog medijskog izvora, koji je prepoznat i izvan granica Srbije.

Pre 15 godina je osmislio, kreirao i primenio koncept digitalnih multimedijalnih i multiplatform interaktivnih agencijskih servisa vesti – pisanih, foto, audio i video-vesti – prvi tog tipa u Srbiji i regionu.

Na medijskom festivalu Prix Europa, jednoj od najprestižnijih i najuglednijih međunarodnih smotri elektronskih i digitalnih medija, interaktivni multimedijalni sistem vesti FoNet-a je, 2005. godine, uvršten među 25 najboljih informativnih onlajn platformi u Evropi, u konkurenciji najvećih evropskih tradicionalnih i veb-medija.

Razvio je specijalizovane TV formate FoNet-a – Kvaka 23, Agreman, Kiosk, Vidokrug, Pressek, Stigma, Kosinus i Vesti u 60 sekundi.

Bio je specijalni izveštač iz institucija Evropske unije, uključujući Evropski savet i Evropski parlament, NATO, Saveta Evrope, Saveta bezbednosti i Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Stejt dipartmenta, Kremlja, Pekinga, Šangaja, Jerusalima, Pariza, Madrida, Berlina, Beča, Atine, Londona, Bukurešta i drugih.

Profesionalno se usavršavao u brojnim studijskim posetama strukovnim udruženjima i redakcijama u Londonu, Kardifu, Bonu, Berlinu, Briselu, Strazburu, Tel Avivu, Moskvi, Sankt Peterburgu, Torontu, Montrealu, Otavi, Njujorku, Vašingtonu, Majamiju, i univerzitetima Kolumbija u Misuriju i UCLA u Los Anđelesu.

Autor je hiljada agencijskih i novinskih tekstova, audio i TV priloga, objavljivanih u Srbiji i regionu, citiranih u mnogobrojnim inostranim medijima.

Kao uvodničar, panelista i moderator, godinama je bio učesnik najznačajnijih domaćih, regionalnih i evropskih konferencija i stručnih skupova iz oblasti slobode medija, novinarstva i medijske industrije.

Mesto i vreme sahrane porodica će naknadno objaviti.

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Twitter.
Instalirajte mobilnu aplikaciju sa Google Play ili App Store.

- Reklame -

Poslednji članci