BEOGRAD – Inicijativa Otvoreni parlament koja prati rad narodnih poslanika, zatražila je danas povlačenje predloga Kodeksa ponašanja narodnih poslanika iz procedure, jer „preti da postane još jedno sredstvo za obračun sa političkim neistomišljenicima“, umesto instrument koji bi jačao parlamentarni integritet, vladavinu prava i poverenje građana. Koordinator izrade Kodeksa je predsednik Administrativnog odbora Skupštine Srbije, narodni poslanik sa liste AV-ZND (SNS) Aleksandar Martinović.
Kako se navodi u saopštenju koje je prenela agencija FoNet, ukoliko ovakav tekst Kodeksa bude usvojen, „on neće poslužiti borbi protiv korupcije i zaštiti javnog interesa“. Predlog koji je ušao u skupštinsku proceduru, u odnosu na tekst iz 2014. godine, ne predviđa da je za sprovođenje Kodeksa odgovoran Etički savet, telo koje bi činili poslanici iz više odbora i najmanje jedan predstavnik opozicije, već je sada predloženo da se o tome stara Administrativni odbor. Uvodi se mogućnost da podnosilac prijave odgovara za kršenje Kodeksa, ukoliko Odbor utvrdi da je prijava neosnovana i usmerena ka političkoj diskreditaciji drugog poslanika, navodi se u saopštenju.
Kriterijumi za utvrđivanje neosnovanosti i namere za političku diskreditaciju ostaju nedefinisani, što ostavlja prostor za diskreciono tumačenje i zloupotrebe u cilju obračuna sa političkim protivnicima, ističu iz Otvorenog parlamenta.
„U predlogu koji je od danas na dnevnom redu, izbačena je kazna u vidu javnog izvinjenja poslanika, kao i obaveza obaveštavanja javnosti o odlukama i kaznama na plenarnoj sednici“ – navodi se u saopštenju.
Iz OP kažu da je „nejasno“ kako je ova verzija Kodeksa „izgubila upravo ono što su bili standardi međunarodnih organizacija sa kojima Srbija sarađuje“, poput OEBS i Saveta Evrope, kao i da nije poznato ni kada je i kako Radna grupa menjala nacrt iz 2014. godine i koga je pritom konsultovala, ukazuje se u saopštenju.
Sve lekcije iz etike koje smo naučili od Martinovića
Deo tima Srpske napredne stranke koordinator izrade Kodeksa ponašanja narodnih poslanika Aleksandar Martinović postaje početkom jula 2012. godine, nezadovoljan rezultatom njegove prethodne stranke (Srpska radikalna stranka) na parlamentarnim izborima, kada nisu dobili mesto u Narodnoj skupštini. Obavljao je funkcije predsednika Upravnog odbora Agencije za privatizaciju i Nadzornog odbora Galenike, sa kojih se povukao maja 2014. godine.
Uskraćivanje prava opoziciji da govori
Kako stoji u profilu Aleksandra Martinovića na portalu Istinomer, u novembru 2016. godine je Administrativni odbor Skupštine Srbije razmatrao predlog o njegovoj smeni sa mesta predsednika odbora zbog kršenja poslovnika i zakona. „Smena je zatražena nakon sporne sednice Administrativnog odbora na kojoj je Martinović, inače predsednik tog odbora, uskratio pravo opoziciji da govori, prvi put nakon uvođenja višestranačja“ – preneo je list Danas, 30. novembra 2016. godine.
Sukob interesa jer “mora od nečega da živi”
Martinović je istovremeno bio predsednik Skupštine opštine Ruma i narodni poslanik u Skupštini Srbije. Međutim, isticao je da će podneti ostavku na mesto predsednika SO Ruma „ukoliko to stranka bude od njega tražila“. Prema pisanju lista Danas u izdanju od 12. juna 2014. godine, Martinović je pored poslaničkog mandata takođe bio član još dva skupštinska odbora, istovremeno bio na funkciji predsednika SO Ruma, ali i profesor na Pravnom fakultetu u Novom Sadu. Uredništvo je razgovor sa Martinovićem i odgovor na pitanje novinarke „I dalje ste predsednik Skupštine Rume i predajete na Pravnom fakultetu u Novom Sadu?“ doslovno prenelo:
„Gospođo, ne mogu da dam ostavku na fakultetu, jer sam tu zaposlen. To mi je radno mesto, a ne funkcija. Moram i ja od nečega da živim. Zar treba da živim u kartonskoj kutiji da biste vi bili zadovoljni? Šta je u pitanju, nemam pravo da budem u radnom odnosu? Napišite šta hoćete, šta da vam radim“ – rekao je Martinović.
Nezakonito angažovanje na Visokoj medicinskoj školi u Ćupriji
Pre dve godine je „izbila“ afera u vezi partijskog zapošljavanja na Visokoj medicinskoj školi (VMŠ) u Ćupriji zbog angažovanja funkcionera Srpske napredne stranke kao predavača, dok je u međuvremenu osam žena ostalo bez posla jer im ugovori nisu produženi, o čemu je pisao BIRN. Jednoj od njih je prvi dan po isteku porodiljskog bolovanja uručeno rešenje o prestanku ugovora iako je bila doktorant i stipendista VMŠ.
Ubrzo je prosvetna inspekcija saopštila da je angažovanje funkcionera SNS-a kao predavača na Visokoj medicinskoj školi (VMŠ) u Ćupriji nezakonito, ali iako je sa svima njima škola dužna da raskine ugovore i o tome rasporedi ministarstvo, oktobra 2018. godine su u rasporedu za novu školsku godinu i dalje bila imena funkcionera.
Na listi nastavnika bili su narodni poslanici Aleksandar Martinović, Vladimir Orlić i Darko Laketić. Kao predavači su angažovani i Ivan Bošnjak, tadašnji državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, kao i Milorad Jerkan, tadašnji direktor niškog Doma zdravlja i član SNS-a, čije je razrešenje sa te funkcije zbog sukoba interesa predložila Agencija za borbu protiv korupcije. BIRN je objavio i zapisnik prosvetne inspekcije u kome je konstatovano da je VMŠ angažovala funkcionere SNS nezakonito, odnosno bez odluka o izboru u zvanje i bez ugovora o angažovanju.
Plagijator naučnih radova, ali ih falsifikovao “na vreme”
Sredinom septembra ove godine, N1 je preneo da su iz naučnog časopisa Zbornik radova, koje objavljuje Pravni fakultet u Novom Sadu, izbačeni tekstovi funkcionera SNS-a Aleksandra Martinovića. Bivši poslanik Demokratske stranke (DS) Balša Božović je prethodno Etičkoj komisiji Pravnog fakulteta uputio više žalbi u kojima je naveo da je Martinović plagirao pet od šest radova, odnosno da je šest puta objavio „identičan naučni rad“. Sporni radovi su „preko noći“ nestali iz elektronskih izdanja Zbornika radova pravnog fakulteta a Božović je od uredništva dobio odgovor da je to učinjeno zbog toga što “nisu ispunjavali kriterijume Zbornika u kojima se govori da radovi moraju biti originalni i ranije neobjavljivani“, preneo je N1.
Komisija je zaključila je da je Martinović svoje radove „falsifikovao između 2005. do 2009. godine“, a da je Kodeks o akademskom ponašanju je donet 2010. godine, te zbog toga „nema osnova za pokretanje postupka protiv njega“. „Božović je zaključio da je Martinović svoje radove ‘falsifikovao na vreme'“ – preneo je portal N1.
