BRISEL – I dalje postoje izazovi u uspostavljanju uverljivog učinka u pogledu istraga, optužnica i pravosnažno okonačnih presuda u slučajevima visoke korupcije, uključujući i oduzimanje imovine stečene kriminalom, navodi se u izveštaju Evropske komisije (EK) o vladavini prava u delu koji se odnosu na borbu protiv korupcije.
Od prošle godine, EK objavljuje izveštaje o vladavini prava i za zemlje kandidate sa Zapadnog Balkana po istoj metodologiji po kojoj prati stanje u ovoj oblasti i u državama članicama. Ovogodišnji izveštaji objavljeni su 8. jula.
EK osvrće se na „najžešću“ borbu protiv korupcije koju je predsednik Srbije najavljivao polovinom januara u provladinim medijima.
„Mislim da će ljudi biti zadovoljni. To će biti najžešća borba protiv korupcije ikada u savremenom vremenu provedena u Srbiji. Potrebne su određene pripreme, ali verujem, tamo od Svetog Jovana ili od Svetog Save, da će ljudi, već na dnevnom nivou, moći da vide neke rezultate“ – rekao je predsednik gostujući na televiziji Pink.
EK primećuje da je predsednik najavio borbu protiv korupcije u medijima, kao i da su nekoliko dana nakon njegovih najava počela hapšenja.
„U televizijskom intervjuu, 10. februara, predsednik Vučić izjavio je da će se borba protiv korupcije uskoro dogoditi. Tri dana kasnije započeta su hapšenja u okviru nove antikorupcijske kampanje“ – navodi se u izveštaju.
Ove istrage, prema oceni EK, izazivaju zabrinutost za sistemsku borbu protiv korupcije bez političkog uplitanja.
Među uhapšenima u tim akcijama su bivši direktor Elektroprivrede Srbije Milorad Grčić, bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, biznismen Aleksandar Papić, braća Nemanja i Novak Stajić koji se sumnjiče da su odobravali ozakonjenje nelegalnim objektima.
„U februaru 2025. godine uhapšene su 153 osobe, a neka hapšenja su bila povezana sa slučajevima koji su dugo stajali bez pomaka. Među uhapšenima su se našli državni zvaničnici, direktori javnih preduzeća, predstavnici lokalnih samouprava i direktori domova zdravlja“ – podsećaju iz EK.
Naglašavaju da, i dalje, postoje izazovi u uspostavljanju uverljivog učinka u pogledu istraga, optužnica i pravosnažno okončanih presuda u slučajevima visoke korupcije, uključujući i imovine stečene kriminalom.
U tom kontekstu, kao trajni problem EK izdvaja nevoljnost tužilaštva i policije protiv osumnjičenih za korupciju koji su bliski političkoj i ekonomskoj moći.
Istraga o nadstrešnici „u toku“, uključeno i Evropsko javno tužilaštvo
U izveštaju se spominju i istrage vezane za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Podsećaju iz EK da je, u decembru, Više javno tužilaštvo (VJT) u Novom Sadu podiglo optužnice protiv 13 javnih funkcionera zbog ugrožavanja javne bezbednosti, uključujući i bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koji je, potom, podneo ostavku.
Međutim, ukazuju da su paralelne istrage o povezanim koruptivnim delima izazvale rizike od nekoordinisanog postupanja na početku, zbog podeljenih nadležnosti između četiri specijalizovana odeljenja za borbu protiv korupcije i Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK).
„U početku su i VJT u Novom Sadu i VJT u Beogradu započeli odvojene istrage, koje su kasnije prenete od strane Republičkog javnog tužioca Tužilaštvu za organizovani kriminal. Ovim prenosom je omogućeno da jedan tužilački organ vodi istragu, koja je i dalje u toku“ – navodi se u izveštaju EK i podseća da je, u martu, i Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) takođe pokrenulo istragu u vezi s rekonstrukcijom Železničke stanice.
Kada je reč o borbi protiv korupcije, EK zamera to što postoje manjkavosti u zakonodavstvu, ali i u praksi, kada je reč o Tužilaštvu za organizovani kriminal, koje je nadležno za slučajeve visoke korupcije.
„Uloga i mandat tog tužilaštva, u pogledu koordinacije korupcijskih istraga koje vode specijalizovana odeljenja viših javnih tužilaštava, nisu dovoljno precizno regulisani zakonom. To ugrožava doslednost postupanja u borbi protiv korupcije i smanjuje efikasnost u praksi. Dodatno, nedostatak transparentnosti rada tužilaštva, kao i slaba kontrola odbačenih predmeta i učestala kašnjenja, negativno utiču na poverenje javnosti i odgovornost institucija“ – navodi se u izveštaju EK.
Kada je reč o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv korupcije, koja je usvojena za period 2024–2028. godine, EK kaže da ona uključuje mere koje je ranije preporučila EK, a koje se odnose na sektore posebno podložne korupciji, ali da su aktivnosti uključene u Akcioni plan užeg obima u odnosu na identifikovane probleme i ne obuhvataju u potpunosti preporuke koje je dao GRECO.
U izveštaju se podseća i na rezulate istraživanja Eurobarometra o percepciji korupcije, koja su pokazala da 85 odsto ispitanika u Srbiji smatra da je korupcija rasprostranjena u njihovoj zemlji, dok je prosek za EU 69 odsto na ovo pitanje. Takođe, 31 odsto građana oseća da ih korupcija lično pogađa u svakodnevnom životu, dok 53 odsto kompanija smatra da je korupcija problem za njihovo poslovanje.
