BEOGRAD / VRANJE – Korupcija je glavni problem Srbije, smatra 22 odsto građana, dok su niska primanja ili siromaštvo najveći problem za 10 odsto građana, pokazalo je istraživanje čije je rezultate danas predstavila organizacija „Transparentnost Srbija“, uz ocenu da je borba sa korupcijom pogoršana u mnogim oblastima.
Stav 70 odsto ispitanika smatra da je korupcija rasprostranjena u velikoj meri.
Programski direktor „Tranparentnosti Srbija“, Nemanja Nenadić, je izjavio da je na pitanje građanima šta čine da bi se korupcija smanjila, 24 odsto odgovorilo da je glasalo za kandidate za koje su smatrali da će se boriti protiv korupcije.
„Odgovor 41 odsto učesnika istraživanja je da bi glasali za stranku za koju im se čini da će se boriti protiv korupcije“, rekao je Nenadić.
On je izjavio da polovina građana smatra da se korupcija povećala, dok 35 odsto misli da je ostala na istom nivou.
Posle korupcije, koja je prvi put identifikovana kao glavni problem, 12 odsto građana smatra da su osnovni problem kriminal i bezbednost, a po 10 odsto da su to situacija na Kosovu, niska primanja i siromaštvo.
Kao najveći problem devet odsto ispitanika prepoznaje zdravstvo, a po osam odsto ulične proteste i loš obrazovni sistem.
Nezaposleost je najveći problem za sedam odsto učesnika istraživanja.
Ocena 34 odsto građana je da Vlada Srbije uopšte nije delotvorna u suzbijanju korupcije, dok je 2021. godine taj stav imalo 23 odsto ispitanika.
Nenadić je ukazao da je došlo do promene među onima koji misle da vlast nije delotvorna, uz porast najgorih ocena.
Očekivanje 38 odsto građana je da će se korupcija smanjivati, dok 20 misli da će biti veća.
Povodom stava 71 odsto učesnika da tužilaštvo ne goni one koji imaju političku moć ili političku zaštitu, član Upravnog odbora „Transparentnost Srbija“, Zlatko Minić, rekao je da u Srbiji i dalje nema istraga o stotinama slučajeva korupcionaških afera.
Mišljenje 56 odsto građana je da tužilaštvo nema samostaalnost u radu.
Kad su iz ove organizacije upitali građane da li su davali mito nekoj instituciji, od 44 odsto koji su bili u kontaktu sa institucijama, niko nije dao mito, naveo je Minić.
On je izjavio da je povodom davanja novca ili poklona građanima da bi podržali neku partiju ili političkog kandidata, 39 odsto upoznato sa takvim slučajem, a 21 ima lično iskustvo.
„Kod zapošljavanja ljudi u javnom sektoru koji ne rade taj posao, već nešto za stranku, 20 odsto građana je odgovorilo da je lično upoznato sa tim. Istovremeno još 42 odsto pouzdano znaju za takve slučajeve, rekao je Minić.
Na tvrdnju u upitniku „Uzdržao sam se od učešća u korupciji, iako mi je to bilo na štetu“, 41 odsto učesnika je odgovorilo potvrdno.
S obzirom da se Srbija nalazi u društveno-političkoj krizi, organizacija „Transparentnost Srbija“ ponovo predlaže značajne izmene propisa, da bi se izmenilo okruženje za izbore.
„Imamo jedan od aktuelnih zahteva, da se objavi dokumentacija o konkretnom ugovoru države, a mi smo se založili da se objave svi ugovori koji se tiču trošenja novca iz budžeta“, izjavio je Nenadić.
On je naveo da tri četvrtine građana misli da nema mesta poverljivosti ugovora, čak i ako strani partner u poslu to zahteva.
Istraživanje na nacionalnom reprezentativnom uzorku Srbije bez Kosova je sprovedno 13. i 24. marta.
