BEOGRAD – Na današnji dan pre 30 godina počela je hrvatska vojno-policijska operacija „Oluja“, tokom koje je iz Hrvatske proterano preko 200.000 Srba, prenosi N1.
Operacija „Oluja“ počela je rano ujutru 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije na području Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije, delova međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine.
U Operaciji je učestvovalo 138.500 pripradnika hrvatske vojske i policije, a cilj uspostavljanje kontrole nad delovima teritorije je ispunjen.
Operacija je trajala do 7. avgusta 1995. kada je tadašnji predsednik Hrvatske Franjo Tuđman proglasio njen završetak. Sporadični sukobi nastavljeni su do 14. avgusta.
Operacija „Oluja“ se ubraja u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije. Kao akciju etničkog čišćenja, operaciju „Oluja“ je okvalifikovao i Međunarodni sud pravde u Hagu, u obrazloženju presude iz februara 2015. godine.
Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Srbije, tokom i posle akcije „Oluja“ proterano je više od 250.000 Srba, ubijeno ih je oko 1.700, a više od 700 se i dalje vodi kao nestalo.
Za zločine nad civilima u Hagu se sudilo trojici hrvatskih generala, Antu Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku. Čermak je odmaj oslobođen, dok su Gotovina i Markač nakon prvostepene presude oslobođeni optužbi na Žalbenom veću u Hagu.
Dan sećanja na stradale i prognane Srbe obeležen je sinoć u Sremskim Karlovcima, ceremonijom „Oluja je pogrom – Pamtimo zauvek“, koju su zajedno organizovale Srbija i Republika Srpska.
Republika Srbija, kako prenosi redakcija Istinomera, nije dala status civilne žrtve rata nijednoj žrtvi „Oluje“, čime izbeglice iz Hrvatske ostaju bez finansijske, psihološke i socijalne podrške.
Fond za humanitarno pravo poručio je tokom prošlogodišnjeg obeležavanja godišnjice „Oluje“ da je njenim „žrtvama potrebna institucionalna pomoć, a ne politička zloupotreba“.
