BEOGRAD / VRANJE – „Crna lista“ gradonačelnika u čijim gradovima nema pomaka u borbi protiv korupcije biće objavljena za sedam dana i predata telu Saveta Evrope za borbu protiv korupcije, najavljeno je iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), a prema rečima izvršnog direktora Zorana Gavrilovića, zahvaljujući bivšem zameniku gradonačelnika Nenadu Antiću, gradonačelnik Vranja dr Slobodan Milenković neće biti na crnoj listi.
BIRODI je juče najavio „Crnu listu“ gradonačelnika i gradonačelnica čiji gradovi nisu usvojili lokalne antikorupcijske planove i nisu osnovali nezavisna tela koja će se boriti protiv korupcije na nivou gradova. Kako za portal Slobodna reč objašnjava Gavrilović, „Crna lista“ je instrument javnog ukazivanja na nepostupanje odgovornih, a posledica je javna osuda predsednika opština i gradonačelnika.
Ističe da ta javna osuda nije samo zbog osptrukcije borbe protiv korupcije, već i EU integracija Srbije, jer je izrada lokalnih antikorupcijskih mehanizama obaveza u Akcionom planu za Poglavlje 23.
Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, Grad Vranje je usvojio Lokalni antikorupcijski plan (LAP) i formirao je telo za praćenje. Proces je sproveden najpre uz pomoć BIRODI-ja, a potom uz podršku Transparentnosti Srbije i projekta Odgovorna vlast koji je podržan od strane USAID-a.
„Zasluge za učinjeno pripadaju Nenadu Antiću koji je bio inicijator i neko ko je dao odlučujući doprinos da Vranje ne bude na Crnoj listi. Antić više nije na poziciji u gradskoj upravi. Nadam se da razlog nije doprinos uspostavljanju sistema za borbu protiv korupcije“ – dodaje Gavrilović.
Antić: Evidentno je da nisam dobio podršku
Nekadašnji zamenik gradonačelnika Nenad Antić za naš portal kaže da mu je drago što su BIRODI, Transparentnost i USAID prepoznali i priznali „trud i nastojanje da implementiraju efikasan lokalni antikorupcijski sistem“. Ističe da je Vranje jedan od prvih gradova u Srbiji koji je usvojio LPA, što je „veliki uspeh za našu lokalnu samoupravu, naročito i zbog toga što nećemo biti na Crnoj listi“, kao i da je „ponosan zbog doprinosa u borbi protiv najvećeg zla današnjice“.
Na komentar Gavrilovića o razlogu Antićevog odsustva iz sistema lokalne vlasti, kaže da „želi da veruje da to nije zbog njegovog angažovanja na izradi lokalnog sistema borbe protiv korupcije“.
„Mada, evidentno je da nisam dobio podršku za moj koncept vođenja lokalne politike u gradu koji se zasniva na postulatima iz LAP-a“ – kaže on.
Tvrdi da je uvek insistirao na „transparentnom radu lokalne vlasti, većoj participaciji građana u donošenju važnih odluka, ukidanju diskrecionih ovlašćenja lokalnih funkcionera, zabrani sukoba interesa, imenovanju stručnih ljudi na važnim funkcijama i otklanjanju raznih drugih koruptivnih rizika u lokalnoj samoupravi zasnovanih na načelu dobrog upravljanja i dobre uprave“.
„Da li sam bio u zabludi sa svojim političkom stavovima i svojom vizijom političkog delovanja pokazaće vreme“ – dodaje.
BIRODI poziva Skupštine da smene gradonačelnike, nastavlja da prati stanje u Vranju
Prema sadašnjim kriterijumima, Vranje i gradonačelnik Milenković neće biti na Crnoj listi koju će BIRODI predati telu Saveta Evrope za borbu protiv korupcije. Međutim, ako antikorupcijsko telo ne bude radilo ono što je definisano antikorupcijskim planom, postoji šansa da se Vranje nađe na Crnoj listi, kaže Zoran Gavrilović.
Irić: Nema ni milimetra pomaka
Uporedo sa formiranjem Lokalnog antikorupcijskog plana, formirano je i Radno telo za praćenje njegovog sprovođenja, odnosno Lokalni antikorupcijski forum (LAF). Jedan od članova ovog tela bio je i novinar Radoman Irić, koji komentarišući najave o „crnoj listi“ ističe da u Vranju ipak nema pomaka.
„Otkad je Antić smenjen, nas niko nije pozvao do dana današnjeg. U vreme kad je bio zamenik gradonačelnika radio na LAP-u, obezbeđene su i prostorije za rad LAF-a, ali od tada nema ni milimetra pomaka“ – kaže Irić.
„Crna lista“ je nastala od podataka Agencije za sprečavanje korupcije o ispunjavanju obaveza izrade lokalnih antikorupcijskih planova do 15. septembra 2021. godine. Od 28 gradova, Crnu listu čini 16 gradova (57,1 odsto) koji nisu usvojili lokalne planove za borbu protiv korupcije ili nisu formirali antikorupcijska tela koja treba da čine građani sa integritetom, navode iz Birodija. Rok za ovu aktivnost u Akcionom planu za Poglavlje 23 bio prvo 30. jun 2017. godine, pa je zbog neizvršenja u Revodiranom Akcionom planu pomeren na novi rok 31. decembar 2021. godine koji je ponovo prekršen.
Na Crnoj listi se nalazi i Beograd koji nije usvojio lokalni plan za borbu protiv korupcije, kao ni antikorupcijsko telo. Njemu uz rame je Niš, grad čije je lokalno telo bio primer i povod da Srbija dobije borbu protiv korupcije. Niš je grad koji danas nema ni antikorupcijski plan ni antikorupcijsko telo, navodi BIRODI.
Pored Beograda i Niša, među gradovima koji nisu ništa uradili su Pirot, Prokuplje i Sremska Mitrovica, a prema informacijama koje je predstavila Agencije za sprečavanje korupcije, iz Birodija navode da Čačak „nije Agenciju udostojio odgovora na pitanje dokle su stigli u ispunjavanju obaveza“. Pojedini gradovi, i pored podrške od Agencije za sprečavanje korupcije (Bor i Valjevo) i Švajcarske razvijene agencije (Zaječar i Loznica), nisu napravili antikorupcijska tela, a među onima koji su dobili podršku je i Niš.
„Pozivamo skupštine naznačenih gradova da pokrenu postupak smene navedenih gradonačenika, koji svojim nepostupanjem sprečavaju da se Srbija ne samo izbori sa korupcijom na nivou ovih gradova, već sprečavaju evropski put Srbije, jer bez gradova koji imaju sistem za borbu protiv korupcije Srbija neće postati član Evropske unije“ – navodi BIRODI.
