Vranjanci protestuju već 11 nedelja, a u ovom periodu održano je 17 protesta i 2 zbora. Iako protesti ne jenjavaju treći zbor nikada nije zakazan. Studentska borba je, pored aktiviranja ljudi da ponovo masovno izađu na ulice podsetila na važnost samoorganizovanja i problema u lokalnoj zajednici. Studenti su 9. marta pozvali građane da se po ugledu na njih, a posredstvom direktne demokratije sami organizuju i odlučuju o svojoj budućnosti.
Naš sagovornik, student Filozofskog fakulteta u Beogradu pomogao je u mapiranju ključnih pitanja vezanih za sprovođenje zbora, i podelio korisne savete za ponovno pružanje šanse ovom vidu organizovanja.
Šta je to zbor i zašto studenti insistiraju na njemu
Dva zbora održana u Vranju pratila su opštu ideju zbora kao načina da se građani okupe i razgovaraju o potencijalnim ili aktuelnim problemima u njihoj lokalnoj zajednici. Odluke koje su donošene kretale su se od državne politike pa do lokalnih pitanja poput pitanja napuštenih pasa i azila. Verovatno u nedostatku perspektive ili odgovora na postavljene probleme zborovi su brzo utihnuli.
Student filozofskog fakulteta ponudio je viđenje ideje zbora koje su studenti zagovarali. On ističe da je građanski zbor zakonski priznat oblik organizovanja na lokalnom nivou, i kao takav je način da se ljudi okupe i kroz diskusiju dođu do rešenja loklanih problema.
„Predstavnički sistem sve odlučivanje oduzeo je od građana, a zbor je jedini način da ljudi vrate kontrolu u svoje ruke”, zaključio je.
Kada je u pitanju legitimitet zbora da postavlja pitanja koja prevazilaze lokalne probleme on ističe da:
„Po zakonu zbor ne može da se bavi pitanjima izvan mesne zajednice ili opštine, ali i nepoštovanje ove procedure dolazi iz potrebe naroda da govori o samom izvoru problema koji često nije lokalan, što ne narušava legitimitet zbora i njegovih odluka”.
Zbor, dakle, po zakonu ima svoj legalni oblik, ali se ideja zbora ne završava tu. Ovime se građanima daje prilika da promišljaju i neka šira društvena pitanja.
Kako zborovima pomoći studentskoj borbi
Zborovi su i te kako zastupljeni u Srbiji, prenosi Vreme, navodeći da su neki gradovi imali i preko 200 zborova od 2002. do 2011. godine, mahom gradovi na jugu Srbije. Studenti pak apeluju da:
„Zbor podrazumeva učešće što većeg broja građana, i što češće održavanje. Što više ljudi i što više mišljenja to će odluka biti kvalitetnija. Naši plenumi funkcionišu na identičan način, jer će više ljudi svakako odlučiti kvalitetnije”, rekao je naš sagovornik.
On podseća i na mogućnost daljeg i šireg umrežavanja kako sa drugim zborovima tako i unutar samih zborova. On podseća da su studentske blokade uspele zbog svog povezivanja i unutrašnje strukure koju čini veliki broj radnih grupa zaduženih za različite vidove organizovanja.
„Umrežavanje građanskih zborova počelo i da bi različite MZ ili opštine mogle da se kvalitetnije organizuju i povežu. Zborovi treba da imaju svoje zasebne radne grupe, posebno redare kako bi se zbor održao u miru. Ovime bi se stvorio širi društveni front koji bi se bavio malo krupnijim pitanjima i koji bi bio organizovanija mreža koja bi mogla da vrši jači pritisak na sistem”, istakao je student Filozofskog fakulteta.
Lokalna pitanja su ta kojima je posvećena sva pažnja na zboru, a moguće rešenje nalazi se upravo u organizovanom nastupu i umreženom delovanju svih prisutnih građana.
„Lokalna pitanja uvek treba da imaju primat, ali da ne gube iz vida i širu sliku. Uvek treba imati i plan za situaciju ako do uvažavanja zahteva ne dođe”, zaključio je naš sagovornik.
Kako izbeći provokacije
Lokalni kontekst gde su provokacije zastupljene i na zborovima i na protestima naveo je na postavljanje pitanja izbegavanja konflikata i provokacija. Pored redara i većeg broja prisutnih može se naći još nekoliko korisnih saveta za uspešan i siguran zbor.
Naš sagovornik istakao je da je prevencija najbolja opcija.
„Idealno je održavati zbor u zatvorenom prostoru, mada stanje pojedinih zgrada MZ nije zavidno, ili jednostavno nema dovoljno mesta za sve zainteresovane građane. Nikako ne treba odgovarati na provokacije. Provokatori traže odgovor i ako ga ne dobiju sami će se udaljiti. Čak je bolje dozvoliti ometanje nego odgovoriti silom, a kada dođe do većih problema treba raditi sa redarima na održanju reda” rekao je student Filozofskog.
Napomenuto je da će građani sami znati koju odluku da donesu i da je jednako legitimno odložiti ili prekinuti zbor ako je neophodno.
Šta nakon zbora
Kako treći zbor nije zakazan pitanje kontinuiteta postaje sve važnije. Naš sagovornik naglasio je da se samo učestalim održavanjem zborova i njihovim daljim razvijanjem može dobiti legitimitet i ostvariti pritisak za ispunjenje lokalnih zahteva. Zakonski, na svako pitanje usvojeno na zboru koje se tiče lokalnih državnih organa mora se dobiti odgovor za najviše 60 dana. Kako se ne bi stvarao osećaj beznadežnosti naš sagovornik ponovio je da je potrebno imati plan.
„Pravite proteste, usmerite ih na infrastrukturu, organizujte se u šire mreže kako bi pritisak bio veći. Građanski zbor je dobra platforma za diskusiju a još bolja za organizovanje. Zbor mora da se ustali kako bi što pre postao ono što može da bude”, napomenuo je student Filozofskog fakulteta.
Kontinuitet i istrajnost samo podižu legitimitet i relevantnost zborova. Odluke dobijaju kontinuitet a narod sredstvo da ih sprovede.
„Narod je želeo igračku, dobio ju je i sada je vreme da je iskoristi” za kraj je rekao naš sagovornik.
Pritisci javnosti se nastavljaju i energija ja i dalje prisutna i treba je iskoristiti. Ukoliko dođe do potrebe za trećim zborom studenti Univerziteta u Beogradu dodatno su sastavili konkretan priručnik za sazivanje zbora koji može biti od koristi svim građanima.
View this post on Instagram
