VRANJE – Gradsko veće je na poslednjoj sednici odlučilo da za program podrške poljoprivredne i politike ruralnog razvoja u ovoj godini, Grad opredeli 33,5 miliona dinara iz lokalnog budžeta, a nakon sednice su javnosti većnici poručili da je ovo do sada najviši iznos. Kako prenosi Danas, prethodnih godina su odvajana sredstva od 12 do 15 miliona dinara, a novinari ovog portala su istraživali koliko ovo znači poljoprivrednicima iz Vranja i okoline.
„Pre svega imamo mere direktnih davanja, i to dva miliona za veštačko osemenjivanje krava. Za pomoć individualnim poljoprivrednicnim proizvođačima – za nabavku plastenika, poljoprivredne mehanizacije i drugo – opredeljeno je 13 miliona. Za subvencije za udruženja iz oblasti poljoprivrede 12 miliona, tri miliona za razvoj ruralne infrastrukture i tri miliona za promotivne sadržaje, kao što su sajmovi pčelarstva i lekovitog bilja“ – rekla je portparolka GV Danijela Milosavljević, govoreći o izdvajanjima za poljoprivredu.
Program koji je predložilo GV prosleđen je lokalnoj Skupštini na dalje razmatranje i usvajanje, a u slučaju da bude izglasan, biće raspisan javni poziv sa tačnim smernicama ko može da se javi, koji su uslovi i koje će se mere iz oblasti poljoprivrede finansirati iz lokalnog budžeta.
Sagovornik portala Danas, cvećar iz sela Donji Vrtogoš Miloš Tasić u razgovoru sa novinarom ističe da je teško baviti se poljoprivredom jer se „gasi“, ali da su u Vranju uslovi za poljoprivrednike „malo bolji nego ranijih godina“.
„Malo više obraćaju pažnju, bar ja tako osećam, hoće da pomogne lokalna samouprava. Naročito od dolaska novog većnika za poljoprivredu, Nebojše Stamenkovića. Grad je našao načina da cvećare podstakne, time što smo mi osnovali svoje udruženje na nivou Pčinjskog okruga i oni su nama prošle godine dali određena sredstva kao podršku“ – rekao je Tasić.
Ipak, primećuje da se postojećim proizvođačima ne pomaže toliko koliko se podstičeu novi, kao i da u svom selu ne primećuje da ljudi kupuju novu mehanizaciju.
„Za cvećarstvo nikad nije bilo sluha, možda su druge poljoprivredne grane bile više sagledane u smislu pomoći, u povraćajima sredstava i subvencijama. Što se tiče infrastrukture, selo je malo živnulo, nastupila je smena generacija, ljudi starosne dobi 30-40 godina su se skrasili, oženili se i udali i ostali u selu“ – rekao je on.
Istakao je i zabrinjavajući podatak, da vidi da ljudi počinju da odustaju od poljoprivrede, a da ovi koji ostaju u poslu „čekaju da dođe period stabilizacije“.
„Čekamo da se malo stabilizujemo, da se preživi sad u proizvodnji. Evo, repromaterijal je nekima sada čak i nedostupan, jer ne može da se odvoji novac iz sopstvene proizvodnje da bi se kupio. Misim na, recimo, đubrivo koje je sad poskupelo za 100 odsto. Poljoprivredna proizvodnja je ostala ista, cene su iste za naš proizvod. Možda su skočile za 10 ili 15 odsto, ali naspram onih 100 odsto je katastrofa“ – rekao je Tasić.
O merama podrške koje Grad ima za poljoprivrednike, član veća zadužen za resor poljoprivrede, agroekonomije i razvoj sela Nebojša Stamenković, nije govorio za portal Danas jer nije imao vremena.
