fbpx
11.6 C
Vranje
četvrtak, 21.05.2026

Novinari Bujanovačkih dobitnici NUNS-ove nagrade za istraživačko novinarstvo

Odabrani članci

Slobodna reč
Slobodna reč
Društveno angažovan, objektivan i nezavisan nacionalni portal sa sedištem u Vranju.

BUJANOVAC / BEOGRAD – Novinari Bujanovačkih – Dejana Cvetković, Ivana Jovanović i Nikola Stevanović – koji su napisali serijal tekstova „Položaj Albanaca u Srbiji“, dobitnici su nagrade za istraživačko novinarstvo „Dejan Anastasijević“ za najveći uticaj na lokalnu zajednicu, koju dodeljuje Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).

NUNS je nagrade za istraživačko novinarstvo uručio na svečanosti koja je, u četvrtak, upriličena u Beogradu.

Novinarka Barbara Matejčić, koja je za BIRN pisala tekst „Ubijanje za fotografiju: Šta se krije iza jedinog snimka smrti u ratu u Jugoslaviji“, dobitnica je prve nagrade.

Novinarka TV Nova S, Jelena Kikić, i novinar BIRN-a, Radmilo Marković, pobedili su u kategoriji „izveštavanje u javnom interesu“ sa dokumentarcem „Generalštab: Rušenje države“, dok su nagradu publike osvojili novinari televizije N1, Miloš Zekić i Sara Sekulić, za televizijski prilog „Statisti ‘sa zadatkom’: Novinari N1 na mitingu SNS – od regrutovanja do isplate dnevnice“.

Svečanost je otvorio predsednik NUNS-a, Željko Bodrožić, koji je rekao da NUNS, ovom nagradom, želi da podrži i afirmiše novinare i novinarke koji se ozbiljno i profesionalno bave temama od izuzetne važnosti za javnost u Srbiji.

On je podsetio da nagrada, od 2020. godine, nosi ime prerano preminulog novinara Dejana Anastasijevića, koji je ostao upamćen po hrabrom i temeljnom izveštavanju sa ratnih terena, kao i po istraživanju ratnih zločina i kriminala.

„Dejanov talenat, znanje i novinarski rad bili su za poštovanje i divljenje. Svim mladim koleginicama i kolegama preporučujem da čitaju njegove tekstove, sabrane u knjizi koju je NUNS objavio uz podršku nedeljnika Vreme“, rekao je Bodrožić.

Kako je naveo, Anastasijevićeva erudicija, novinarski dar i hrabrost učinili su ga jednim od rodonačelnika istraživačkog novinarstva u Srbiji.

Govoreći o značaju nagrade, Bodrožić je istakao da ona doprinosi promociji profesionalnog i istraživačkog novinarstva i svake godine okuplja ljude koji veruju u javni interes.

„Za naše društvo ima nade dok god postoje novinari koji profesionalno, temeljno i hrabro istražuju korupciju i kriminal i tako služe javnom interesu i dostojanstvu svoje profesije“, poručio je Bodrožić.

On je upozorio da istraživački i drugi profesionalni novinari u Srbiji, više od decenije, rade u neprijateljskom okruženju, uz brojne pritiske, ugroženu bezbednost i organizovane kampanje blaćenja.

„Zato svima vama koji ste danas ovde želim, u ime NUNS-a, a verujem i u ime svih slobodoumnih građana, da uputim jedno veliko hvala što postojite“, rekao je Bodrožić.

Govoreći o konkurenciji lokalnih medija i novinara, predsednik NUNS-a je rekao da je žiri zabeležio iznenađujuće visok kvalitet pristiglih radova. Među radovima koji su ušli u uži izbor bio je i tekst novinarke Nadice Jakovljev, koja je preminula tri nedelje pre dodele nagrade.

Bodrožić je podsetio da je Nadica Jakovljev bila vrsna novinarka, koja je, poslednjih godina, radila kao urednica i novinarka portala Zrenjaninski.

„Bila je glas istine, često i kada to nije bilo lako. Njena reč imala je težinu, ali i toplinu. Uvek je verovala da novinarstvo nije samo posao, već poziv“, naveo je Bodrožić.

Najavljujući kategoriju za istraživačko novinarstvo, Bodrožić je rekao da je pobedila „priča koja je kvalitetom pripovedanja i hrabrošću u odabiru teme, čvrsto postavljenim na briljatnom profesionalizmu, ali i priča o ogromnoj, tamnoj mrlji na novinarstvu“.

Nagradu za istraživačko novinarstvo Barbari Matejčić uručila je sestra Dejana Anastasijevića, Duška Anastasijević.

Matejčić je, nakon što je primila nagradu, zahvalila žiriju, kao i Dragani Žarković Obradović iz BIRN-a, koji je objavio njenu priču i nominovao je za nagradu.

Ona je rekla da oseća „lepu dozu nepripadanja“, koju smatra važnom za novinare i novinarke, jer, kako je navela, novinari ne bi trebalo da pripadaju nikome.

„Na neki način, jednim delom pripadam ovom prostoru i osećam ga kao svoj, i novinarski i ljudski, jer ovde imam divne kolege i divna prijateljstva“, kazala je Matejčić.

Govoreći o stanju u novinarstvu, Matejčić je rekla da, što duže radi ovaj posao, ima sve manje optimizma i nade. Kako je navela, 17 godina radi kao frilenserka, a uslovi za profesionalno novinarstvo postaju sve teži.

„Sve je teže raditi ne samo istraživačko novinarstvo, nego svako novinarstvo koje teži tome da bude pošteno i kompleksno“, rekla je Matejčić.

Ona je ukazala da problem nisu samo autoritarni sistemi i ugrožavanje fizičke bezbednosti novinara, već i nedostatak novca, vremena i sve teži uslovi rada u redakcijama.

„Oni koji su u redakcijama eksploatisani su do granica u kojima ne mogu da produciraju nešto dobro, dok frilenseri, kao ja, rade potpuno potplaćeno“, rekla je Matejčić.

Dodala je da je nagrađena priča dobrim delom nastala u njenom slobodnom i neplaćenom vremenu.

„Novinarstvo nije hobi i ne bi trebalo da počiva na entuzijazmu“, poručila je Matejčić.

Članovi žirija i ove godine bili su Branko Čečen, Gordana Igrić, Mirjana Jevtović i Saša Leković.

Nagradu za istraživačko novinarstvo NUNS dodeljuje od 2006. godine, a ovogodišnju dodelu nagrade podržali su Ambasada Kanade, Ambasada Nemačke i Misija OEBS u Srbiji.

Čitajte više:

Istraživanje „Bujanovačkih“ u užem izboru za nagradu “Dejan Anastasijević”

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Twitter.
Instalirajte mobilnu aplikaciju sa Google Play ili App Store.

- Reklame -

Poslednji članci