Celu listu možete pogledati ovde >>> STUDENTSKA LISTA
BEOGRAD – Studenti su večeras Republičkoj izbornoj listi (RIK) predali potpise podrške i izbornu listu sa 250 kandidata za Narodnu skupštinu, koje su sami birali, kako su naveli, kroz proces odlučivanja građen više od godinu dana, kroz blokade plenume i zajednički rad.
„Nema kulta ličnosti, nema jednog imena iznad svih – samo ljudi spremni da deo borbe sa ulica prenesu u institucije“, objavili su na zvaničnom sajtu.
U RIK su stigli uz podršku velikog broja okupljenih, trubače i kolo.
Najpre je ispred Rektorata u Beogradu održan masovan skup „Putem pobednika“, na koji su studenti u blokadi pozvali građane kako bi zajednički predali potpise podrške za njihovu listu kandidata.
Ko je na listi
Na listi, koja je objavljena na studentskom sajtu, su profesori, lekari, umetnici, aktivisti, preduzetnici i ljudi iz različitih delova Srbije. Nosilac je kardiolog i profesor Medicinskog fakulteta Ilija Srdanović, a iza njega su su Katarina Stanković, Željko Hubač, Aleksandar Cvetković, Katarina Šćepanović, Adem Mavrić, Miloš Jevtić, Tihomir Stanić, Tatjana Paunović, Milina Marić, Vesna Srećković.
Slede Aleksandar N. Nešković, Marija Bjelobrk, Lidija Dimitrijević, Slobodan Vukosavić, Marija Vulović, Zlatko Kokanović Sara Valentik, Dragana Đorđević, Predrag Mrđa, Oliver Tošković, Mitar Krstić, Milana Pisarić i brojni drugi.
Među javnosti poznatijim imenima, nalaze se i nekadašnji košarkaški reprezentativac Dejan Bodiroga, nekadašnji guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, inženjer Zoran Đajić, profesori Jovo Bakić i Aleksandar Baucal, rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić, akademik Radomir Saičić.
Među njima su i advokatica Sarah El Sarag, arhitekta Miljan Salata, konzervatorka Estela Radonjić Živkov, atletičar Mihail Dudaš, bivši fudbaler Mirko Poledica, muzičar Feđa Dimović i drugi.
Studenti su u saopštenju uz imena naveli da su to ljudi različitih godina, profesija, iskustava i životnih priča, koje su izabrali da ih predstavljaju u Skupštini Srbiji.
„Dolaze iz različitih delova Srbije, iz velikih gradova i manjih sredina, iz učionica, ordinacija, kancelarija, radionica, kulturnih ustanova i drugih mesta na kojima se svakodnevno vidi kako ova država funkcioniše kada institucije rade svoj posao, ali i šta se događa kada prestanu da ga rade“, navodi se u saopštenju.
Dodali su da nisu tražili ljude koji će najbolje izgledati na bilbordu, niti one koji već godinama znaju kako se pregovara o mestu na izbornoj listi, već ljude za koje veruju da mogu da uđu u institucije, rade svoj posao odgovorno i ne zaborave zbog čega su tamo.
„Kandidate nisu birali partijski lideri, niti je neko u jednoj prostoriji napravio spisak i saopštio ga ostalima. Birali su ih studenti kroz proces odlučivanja koji smo gradili tokom više od godinu dana blokada, plenuma, razgovora i zajedničkog rada. Taj proces nije uvek bio brz, a ni jednostavan“, piše u saopštenju.
Dodali su da direktna demokratija retko jeste, navodeći da ona podrazumeva razgovor, neslaganje, argumente, vraćanje na odluke i odgovornost prema ljudima koji u tom procesu učestvuju.
„Upravo zato nam je bilo važno da tako nastane i izborna lista. Ako već govorimo da želimo drugačiji politički sistem, nema mnogo smisla da prvi korak ka njemu napravimo tako što ćemo prekopirati model protiv kog se borimo“, dodali su studenti.
Na listi, kako su naveli, nema kulta ličnosti i zato na njoj ne postoji jedan čovek čije ime treba da zaseni sve ostale.
„Ne tražimo novog vođu oko kog će se graditi još jedan kult ličnosti. Predstavljamo ljude kojima je povereno da jedan deo borbe koju smo prethodnih godinu dana vodili na ulicama prenesu u institucije“, dodaje se.
Od njih, kako su naveli, ne očekuju da budu bezgrešni, niti da imaju odgovor na svako pitanje.
„Očekujemo mnogo jednostavnije, ali u ovoj zemlji očigledno mnogo teže stvari: da budu odgovorni za ono što rade, da slušaju ljude koje predstavljaju, da obrazlože svoje odluke i da razumeju da poslaničko mesto nije nagrada, privilegija ili početak političke karijere“, dodali su studenti.
Istakli su da je poslaničko mesto javni posao, da mandat pripada građanima, a onaj ko ga dobije mora da zna kome za njega odgovara.
„Ovo su ljudi koje smo izabrali da taj posao rade“, naveli su studenti.
Uz brojne prepreke i poteškoće zbog nedostatka notara, studenti su za manje od dva dana uspeli da prikupe 75.000 potpisa, saopšteno je na njihovom zvaničnom sajtu.
