BERLIN / BEOGRAD – Nemačka je, u zamrznutom bobičastom voću iz Srbije, pronašla virus hepatitisa A, objavio je RASFF – evropski sistem za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani.
Rizik po zdravlje potrošača okarakterisan je kao „ozbiljan“, piše na sajtu RASFF.
Zamrznuto bobičasto voće povučeno je sa tržišta nakon što je virus hepatitisa A pronađen tokom zvanične kontrole.
Virus hepatitisa A
Virusni hepatitis A je zarazna žutica tipa A, navode iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.
Virusni hepatitis A je relativno laka akutna zarazna bolest sa dobrom prognozom, retkim komplikacijama i niskim letalitetom (manje od jedne umrle osobe na 1.000 obolelih sa manifestnom žuticom, posebno u kategoriji dece mlađe od pet godina i osoba starijih od 50 godina).
Glavni put prenošenja je direktan kontakt, koji se ostvaruje preko ruku kontaminiranih fecesom u kome se nalazi virus hepatitisa A. Takođe, infekcija se prenosi i indirektnim konataktom kontaminiranim predmetima za ličnu ili opštu upotrebu. Kontaktnim putem se najčešće prenosi infekcija u porodici, predškolskim i školskim ustanovama, kao i u ustanovama za mentalno retardirane osobe.
Značajan put prenošenja je i voda, naročito u uslovima lošeg vodosnabdevanja (individualni vodeni objekti i manji lokalni, neregularno kontrolisani vodovodi, naročito posle poplava ili većih havarija).
Hrana je najređi put prenošenja, a obično je u pitanju hrana koja nije termički obrađena (npr. razne salate, sendviči, voće, morski plodovi i slično) ili termički obrađena hrana koja je sekundarno kontaminirana.
Ulazno mesto je sluznica digestivnog trakta.
Bolest obično počinje iznenada povišenom temperaturom, glavoboljom i slabošću. Sledi gubitak apetita i mučnina, povraćanje uz nelagodnost i bol ispod desnog rebarnog luka, a posle nekoliko dana se registruje stolica svetlije boje i mokraća tamnije boje uz pojavu žutice. Bolest ima različit klinički tok, od lakog oblika koji traje jedne do dve nedelje, do teškog koji traje više meseci i javlja se izuzetno retko.
Većina infekcija protiče bez simptoma, mnoge infekcije su blage i nisu praćene žuticom, posebno kod dece, i isključivo se mogu dijagnostikovati na osnovu laboratorijskog nalaza povećanih vrednosti jetrinih enzima i prisutnih specifičnih antitela u krvi. Moguća je teža klinička slika i komplikacije kod trudnica.
Inkubacioni period traje od 15 do 50 dana, najčešće oko 30 dana.
Rezervoar zaraze je čovek kao bolesnik sa tipičnom ili atipičnom kliničkom slikom. Uzročnik se nalazi u stolici, krvi i žuči, a ređe u mokraći obolelih.
Imunitet stečen posle preležane bolesti je trajan, verovatno doživotan.
