BEOGRAD – Srbija je na prvom mestu u Evropi i među prvih 10 zemalja u svetu po smrtnosti od aerozagađenja, a tu će i ostati ako se u najkraćem roku ne preduzmu mere kako bi se drastično smanjilo zagađenje vazduha, upozorila je pulmološkinja, profesorka Medicinskog fakulteta Dragana Jovanović u razgovoru za portal UGS Nezavisnost.
Jovanović je istakla da u Srbiji od aerozagađenja umre 175 ljudi na 100.000 stanovnika, dok je, na primer, na Islandu taj broj 37, a u Irskoj 41. U Srbiji svake godine od posledica zagađenog vazduha umre oko 12.200 ljudi, a životni vek građana je deset godina kraći nego, primera radi, u skandinavskim zemljama.
Ona je ukazala da su dve srpske termoelektrane na ugalj, u Obrenovcu i Kostolcu, među prvih 10 elektrana sa najvećim zagađenjem i najvećim uticajem na zdravlje ljudi u Evropi.
Prema njenim rečima, zagađivači vazduha mogu dovesti do različitih oboljenja srca, krvnih sudova pa čak i do šloga, a mogu izazvati i teška maligna i druga ozbiljna oboljenja.
„Štetni efekti zagađivača vazduha po zdravlje su najviše uočljivi upravo kad su u pitanju disajni organi, gde mogu dovesti do razvoja ozbiljnih plućnih oboljenja kao što su hronična opstruktivna bolest pluća, emfizem pluća, bronhijalna astma i karcinom“ – kazala je Jovanović.
Prema njenim rečima, u Srbiji se stalno pokušava marginalizacija tog ogromnog problema,a sreća je što je naš problem aerozagađenja od posebnog interesa za Evropsku uniju, dobrim delom zbog toga što je nekoliko članica Unije ugroženo širenjem aerozagađenja iz naših prostora.
Podsetila je da je Evropski parlament pre više od tri godine usvojio direktivu o kontroli zagađenja, kojom su Srbija i druge zemlje Zapadnog Balkana obavezane da počnu smanjivanje emisija iz velikih postrojenja za sagorevanje i da usaglase nacionalne zakone i pravila sa zakonima EU, uključujući i određivanje privremenih „plafona“ vrednosti emisija za 2018. i 2019. godinu.
Međutim, umesto da se preduzimaju odgovarajuće aktivnosti u cilju smanjenja aerozagađenja i ispunjenja ovih ciljeva, nedavno se pokušalo da se podignu granice dozvoljenog aerozagađenja, tako da bi se prikazalo da nema tolikog prekomernog aerozagađenja, pa je direktor Agencije za zaštitu zivotne sredine zbog nepristajanja na to bio dobio otkaz, kazala je Jovanović.
