fbpx
9.2 C
Vranje
subota, 25.04.2026

Šta je vranjska opozicija zahtevala od predstavnika RTS-a

Odabrani članci

Slobodna reč
Slobodna reč
Društveno angažovan, objektivan i nezavisan nacionalni portal sa sedištem u Vranju.

VRANJE – U Vranju je održana javna rasprava o programskim sadržajima Radio-televizije Srbije (RTS), sa posebnim osvrtom na informisanje, kulturu, obrazovanje, zabavu i sportski program, a sa ciljem da RTS „bude bolji i nastavi da izveštava u javnom interesu i po meri građana“, prenosi Danas.

Vranjancima najviše u programu Javnog servisa fali „priča sa juga Srbije“ i „lokalnih tema“. Smeta im „beogradizacija“, pa predlažu da se veća pažnja posveti temama koje nisu iz glavnog grada.

Želeli bi da je na programima RTS-a više „vaspitnog programa“ i „sadržaja posvećenog mladima“, više „kulture i obrazovanja“, ali i „crtanih filmova u kojima se prikazuje manje agresivnosti“.

Urednica u Informativnom programu Javnog servisa, Milica Nedić, istakla je da se ova medijska kuća trudi da sadržaj njenog programa „bude prilagođen svim uzrastima, kao i da ispuni zakonske propise koji se tiču tretmana i zastupljenosti sadržaja“ na programima RTS-a.

Sa tezom o zastupljenosti sadržaja na RTS-u nije se složio Slobodan Petrović, koji je pitao prisutne predstavnike ove kuće „zbog čega na Javnom servisu nismo mogli ništa saznati o nekim ozbiljnim aferama“.

„Zašto nije bilo ni reči o Belivuku, Jovanjici, Krušiku, padu helikoptera, EPS-u, Kopernikusu, Premijer ligi? Nismo na RTS-u mogli ništa da čujemo išta ni o drugim aferama, poput pustošenja Telekoma, paljenja kuće novinara Jovanovića, hotela na vrhu Kopaonika, niti o Veselinoviću i Radojčiću. Nište izveštavali ni o ubistvima Olivera Ivanovića i Vladimira Cvijana, o rampi kod Doljevca, tetki iz Kanade, Jutki, Palmi, Terziću, autobuskoj stanici u Novom Sadu, niti o lažnim doktoratima i fakultetima. Na bilo kojoj od ovih afera BBC bi oborio bilo koju vladu Velike Britanije“ – navodi Petrović primere afera za koje smatra da je trebalo da imaju svoje mesto u programu RTS-a.

Dragoljub Stevanović je postavio pitanje zbog čega na RTS-u „ne možemo čuti prema vlastima kritički nastrojene intelektualce, poput umetnika Siniše Kovačevića i Predraga Koraksića, akademika Dušana Teodorovića, profesora Miodraga Zeca, sudije Miodraga Majića ili novinare poput Teofila Pančića, Slobodana Georgijeva ili Veljka Lalića“.

Jedan od predloga Programskom savetu Javnog medijskog servisa je i da „se odvoji termin za borce, ratne vojne invalide i veterane“, a iznete su i primedbe na račun Sportskog programa.

– „Utisak mi je da sportska redakcija funkcioniše u okviru Zabavnog programa, kao da Sportski program ne postoji“, obrazloženo je iz publike.

Postavljeno je i pitanje nedostatka ekonomskih tema u programu RTS-a.

– „Pitanje zbog čega nema opozicije u programu ne vredi ni postavljati, to je tradicija našeg Javnog servisa“, konstatovali su Vranjanci iz publike, čime su „kontrirali“ urednici Informativnog programa, a u vezi sa njenom tezom o „zastupljenosti sadržaja“.

Vladimir Palikuća, potpredsednik Programskog saveta RTS-a, naglasio je da se uredništvo trudi da program bude „po meri građana“.

„Ono čemu težimo je javni interes. Zato smo bili u Kragujevcu, sada smo u Vranju, a imaćemo i javnu raspravu u Beogradu – kako bismo saznali šta građani misle o RTS-u, gledaju li ga uopšte, i koliko, i šta treba promeniti. Anketa koju smo skoro vodili pokazala je da Informativni program RTS-a i te kako privlači pažnju gledalaca, oni su prepoznali taj kvalitet, zato se često javljaju našim redakcijama sa predlozima, sugestijama, čak i pritužbama. Primera radi, BBC godišnje ostvari više od 20 miliona neposrednih kontakata sa slušaocima i gledaocima“ – rekao je Palikuća.

Apostrofirao je i primedbe koje su slušaoci i gledaoci RTS-a naveli kao one na kojima treba raditi, kako bi se program unapredio.

„Na prošloj raspravi koju smo imali u Kragujevcu, pokazalo se da kulturni sadržaji i dalje nedostaju. Mislim na obrazovni i dečji program, pa i na program manjinskih naroda“ – rekao je Palikuća.

Predsednik Programskog saveta RTS-a, Žarko Rakić, dodao je da će, posle javnih rasprava u Kragujevcu i ove u Vranju, biti održana i treća, u Beogradu.

„Posle će se napraviti analiza, a sve predloge i primedbe sročiti u dokument koji će biti prosleđen Upravnom odboru i generalnom direktoru RTS-a. Nadamo se da će dobar deo toga biti usvojen“ – pojasnio je Rakić.

Jedan od predloga je bio i da „treba povećati nagradni fond za pobednike kviza ‘Slagalica’ „, jer je „sramota da učesnici ‘Zadruge’ imaju honorar koliko i ovi pametni ljudi koji se takmiče u kvizu“.

Prisutnima u velikoj sali Skupštine grada Vranja, u kojoj je održana javna rasprava, obratili su se i urednica Dopisništva RTS-a iz ovog grada Miljana Nikolić, predsednik Skupštine grada Vranja Dejan Tričković, kao i direktor i glavni i odgovorni urednik regionale televizije „Zona plus“ iz Niša Slađana Ostojić.

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Twitter.
Instalirajte mobilnu aplikaciju sa Google Play ili App Store.

- Reklame -

Poslednji članci