VRANJE – Tokom jula je, u Srbiji, bilo više hiljada požara na otvorenom a, prema podacima JP „Srbijašume“, najveća šteta zabeležena je na području Vranja, gde je bila vanredna situacija zbog požara. Tamo je bilo 25 požara na ukupnoj površini od 866 hektara (560 hektara u državnom i 306 hektara u privatnom vlasništvu), pišu Južne vesti.
Prema podacima JP „Srbijašume“, na području koje pokrivaju šumska gazdinstva Niš, Leskovac, Pirot, Vranje i Toplica vatra je zahvatila 1.543 hektara obraslih šumama. Najviše šume izgorelo je na teritoriji Vranja – više od 800 hektara, a uglavnom su stradali četinari – borovi i smrča.
U Toplici je bilo osam požara kod Kuršumlije, gde je zahvaćeno 305 hektara pod šumom, a u Pirotu je u tri požara stradalo 207 hekara šume.
U Šumskom gazdinstvu „Niš“ u julu je zabeleženo 10 požara u kojima je gorelo 131 hektar šume, dok je najmanje šume stradalo na teritoriji Leskovca – u četiri požara zahvaćena su 74 hektara.
Za oporavak šumskih ekosistema nakon požara je potreban dug vremenski period koji se može meriti i decenijama, objašnjava Dejan Miletić, šef Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine JP „Srbijašume“.
„JP ‘Srbijašume’ će, u narednom periodu, obići sve opožarene površine, sagledati zdravstveno stanje šuma i pravovremeno, u skladu sa zakonom, planirati mere na otklanjanju negativnih posledica i sanaciju opožarenih površina“, kaže Miletić.
Kada su u pitanju šume, uglavnom su bile zahvaćene četinarske sastojine, borovi i smrča, dok su od lišćarskih vrsta najviše stradale sastojine bukve i sastojine hrastova. Kada je u pitanju neobraslo zemljište, najčešće su u pitanju livade, pašnjaci, kao i zemljište obraslo niskim rastinjem, objašnjava Miletić.
Kaže da se u zavisnosti od vrste drveća, vrste požara i stepena oštećenja stabala i pričinjene štete, primenjuju različiti načini sanacije.
Objašnjava da se – ukoliko su u pitanju prizemni požari, manjeg intenziteta – onda uklanjaju pojedinačna oštećena stabla ili manje grupe stabala. U slučaju velikih požara, kada vatra zahvata cela debla i krošnje stabala, napominje da je neophodno ukloniti sva oštećena stabla na većim površinama, a potom i raditi i mere pošumljavanja.
