BEOGRAD / VRANJE – Studentska lista osvojila bi 48,5 odsto glasova na narednim parlamentarnim izborima, lista SNS–Aleksandar Vučić bi dobila 38,6 odsto, a SPS – 3,9 odsto, pokazuje model procene mogućeg ishoda narednih parlamentarnih izbora u Srbiji, koji je izradio Biro za društvena istraživanja (BIRODI).
Prema ovom scenariju, Studentska lista osvojila bi oko 2.003.000 glasova, lista SNS–Aleksandar Vučić dobila bi približno 1.593.000 glasova, dok bi SPS osvojio oko 162.000 glasova.
SNS i SPS bi zajedno imali približno 1.755.000 glasova ili 42,5 odsto. Prednost Studentske liste u odnosu na zbirni rezultat SNS-a i SPS-a iznosila bi oko 248.000 glasova.
Ostale opozicione liste i liste nacionalnih manjina borile bi se za biračko telo koje čini do 10 odsto birača koji izađu na izbore. Prema centralnom scenariju, ove liste bi zajedno osvojile oko 374.000 glasova, odnosno 9 odsto.
Procenjeni interval rezultata Studentske liste iznosi od 45,9 odsto do 51,1 odsto, dok se rezultat SNS–Vučićeve liste procenjuje u rasponu od 36,3 odsto do 40,9 odsto. Za SPS je procenjen raspon od 3,2 odsto do 4,6 odsto, a za ostale liste i liste nacionalnih manjina od 7,8 odsto do 10,2 odsto.
Model predviđa približno 4.132.000 birača koji će glasati. Uz birački spisak od oko 6,44 miliona građana, izlaznost od 65 odsto značila bi oko 4,19 miliona izašlih birača, uključujući i nevažeće listiće.
Analiza pokazuje da bi za konačan rezultat mogli biti presudni izlaznost mladih i dosadašnjih apstinenata, stepen koncentracije opozicionih glasova, rezultat SPS-a i pitanje koliko će drugih lista preći izborni cenzus od 3 odsto.
BIRODI je saopštio da je ovaj model procene mogućeg ishoda narednih parlamentarnih izbora zasnovan na zvaničnim rezultatima izbora od 2012. godine, aktuelnim istraživanjima javnog mnjenja i demografskim promenama u strukturi biračkog tela. U model su uključeni podaci Republičke izborne komisije (RIK), istraživanja javnog mnjenja koja su sproveli CRTA, NSPM, Faktor Plus, Nacija TV i Ipsos. U obzir su uzete i migracije, mortalitet, generacijska smena biračkog tela i moguća veća mobilizacija mladih koji na prethodnim izborima nisu glasali.
Za procenu neizvesnosti korišćen je metodološki pristup sličan američkim izbornim forecast modelima, uključujući korekciju sistematskih odstupanja pojedinih istraživanja, modeliranje izlaznosti i Monte Carlo simulacije mogućih izbornih ishoda.
BIRODI posebno ukazuje da se ne radi o klasičnom istraživanju javnog mnjenja, već o modelu procene koji kombinuje više izvora i scenarija. Zbog velikih razlika između postojećih istraživanja, konačnog sastava izbornih lista i nepoznate stvarne mobilizacije birača, rezultate treba posmatrati kroz interval mogućih ishoda, a ne kao jednu definitivnu prognozu.
Analiza je sprovedena na volonterskoj osnovi, bez donatorske podrške. Identitet autora poznat je samo BIRODI-ju zbog medijskih odmazda, koje prema istraživačima u Srbiji sprovode pre svih javni funkcioneri i provladini mediji.
