Ne postoje konkretni istorijski izvori koji bi potkrepili tvrdnje o boravku Gavrila Principa u Vranju, složili su se prethodnih godina brojni istaknuti srpski istoričari, među kojima je i aktuelni ministar kulture i informisanja dr Dejan Ristić. Ipak, mit o Principu koji je pre Sarajevskog atentata iz Bosne i Beograda došao čak u Vranje kako bi uvežbao rukovanje pištoljem i dalje se kao „istinita priča“ širi vranjskom čaršijom. Tome su doprineli i mediji.
Prema lokalnoj priči amatera istraživača „četničkih pokreta“ objavljivanoj poslednjih nekoliko godina i u eminentnim nacionalnim medijima, Gavrilo Princip, koji je 28. juna 1914. godine izvršio atentat na austrijskog nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, uz još nekoliko pripadnika Mlade Bosne naučio je da koristi vatreno oružje baš u Vranju.
Priča je sledeća: Princip u proleće 1912. ili 1913. godine (u tekstovima na portalima se pominju obe godine) iz Bosne i Beograda, preko Prokuplja, stiže čak u Vranje, „konspirativno“, kod zeta znamenitog vranjskog zadužbinara Janče Jovanovića Baldžije, Živojina Rafajlovića, a potom i kod Mihajla Stevanovića, poznatijeg kao Mile Cupara koji ga je, navodno, učio da puca iz pištolja i rukuje bombama.
U gornjem delu grada, kada se iz centra krene prema putu koji vodi do kanjona Vranjske reke, odnosno Kazanđola, postoji ulica koja je naziv dobila po Gavrilu Principu, pa se u pričama to povezuje sa lokacijom na kojoj je stanovao i odakle je navodno odlazio u Kazanđol na obuku.
Istoričari izričiti: Nema dokaza o Principu u Vranju
Među istoričarima koji su ranije govorili o ovom usmenom predanju bio je i sadašnji državni sekretar u Ministarstvu kulture, prof. dr Dejan Antić sa Filozofskog fakulteta u Nišu.
On je, komentarišući ove navode za lokalni OK Radio, bio izričit da su priče o Principu i Vranju „samo legende“, da se sve zasnivaju na usmenom predanju i da ne postoje pouzdani istorijski izvori.
Dodao je da je Vranje na pragu 20. veka bilo sedište Izvršnog odbora Srpske četničke organizacije i da su se tu nalazili magacini sa oružjem i municijom, te da u tom smislu postoji „mogućnost da je Princip u organizaciji Crnorukaca i iskusnih četnika“ učio da rukuje oružjem na Jugu Srbije:
„Ali istorija je egzaktna nauka, ako nemamo pouzdan istorijski izvor – ne možemo nešto sa sigurnošću da tvrdimo“ – rekao je Antić.
Aktuelni ministar kulture i informisanja, poznati srpski istoričar dr Dejan Ristić, inače autor knjiga „Mitovi srpske istorije“ i „Zablude srpske istorije“, u kojima je naučnim dokazima „razbio“ neke od najznačajnijih mitova među narodom sa ciljem oslobađanja od „teškog bremena mitomanije i istorijskih zabluda“, za portal Slobodna reč je još pre četiri godine ukratko komentarisao mit o boravku Principa u Vranju.
Nije mi poznat podatak o boravku Gavrila Principa u Vranju. Kontaktirao sam tim povodom i nekolicinu mojih koleginica i kolega kojima taj podatak, takođe, nije poznat – rekao je tada dr Dejan Ristić.
Dodao je tada da „ne preostaje ništa drugo osim detaljnijeg istraživanja istorijskih izvora kako bi se eventualno potvrdila ili negirala činjenična utemeljenost povesti“ o tome da li je Princip boravio u Vranju u naznačenom razdoblju.
U međuvremenu je vranjski novinar Vojkan Ristić objavio knjigu „Lavirint zaborava“, o „tajnoj istoriji Vranja i juga Srbije“, u kojoj je, između ostalih, i pomenuta priča o Principovim senkama nad Vranjem.
Kao što i sam autor teksta zaključuje, o ovome „nema pouzdanih činjenica, a bez toga nema istorije“.
O Kazanđolu
Ovaj tajnovit kanjon nalazi se u blizini centra Vranja. Nekada poznato kupalište poslednjih godina se pominje kao jedan od najlepših kanjona u zemlji. U jednom od domaćih izdanja časopisa Nacionalna Geografija uvršten je među Devet veličanstvenih kanjona u Srbiji. Do njega se stiže pešačkom stazom koja polazi od Belog mosta i prati uzvodno tok Vranjske reke, između planina Pljačkovica i Krstilovica. Slapovi reke su napravili u kamenu udubljenje koje podseća na kazan, te se pretpostavlja da je tako i dobijen naziv. Staza se nastavlja sve do nekadašnjeg utvrđenja Markovo Kale.
Možda će vas interesovati:
Markovo Kale – Između atraktivnih legendi i čekanja na uređenje
