SKOPLJE / BEOGRAD – Neuobičajena sadnja egzotične vrste drveća – palmi, na Kalemegdanu pre dve nedelje, izazvala je lavinu komentara medija, korisnika društvenih mreža, ali i stručnjaka, zbog činjenice da je sadnicama iz Španije „visokog kvaliteta“ mesto u sredini sa blažom klimom, a njihova nabavka i održavanje koštaju gradski budžet. U susednoj Severnoj Makedoniji, čija je bivša vlast pre nekoliko godina u megalomanskom naletu uređenja Skoplja takođe posadila palme uz Vardar, one su se već naredne zime isušile, a građane ove zemlje koštale su preko pola miliona evra.
Još jedan u nizu potez prestoničkih vlasti u kojoj „konce“ vuče zamenik gradonačelnika Goran Vesić, naišao je na čuđenje, rezervisanost i pitanja jesu li palme na Kalemegdanu realno potrebne, isplatljive i da li će uopšte opstati. Palme je posadilo Javno komunalno preduzeće Zelenilo-Beograd, a u saopštenju su iz Zelenila naglasili da je 23. septembra 2020. po prvi put da se u Beogradu na javnoj zelenoj površinini sade stabla palmi, „pravdajući“ ovu odluku izjavom da smo poslednjih godina „svedoci promene klime, koja se polako menja od kontinentalne i postaje sličnija submediteranskoj“.
„Vrsta palme koja je zasađena danas na Kalemegdanu veoma dobro, bez oštećenja, podnosi niske temperature do -15 stepeni celzijusa“ – saopšteno je iz beogradskog Zelenila.
Fijasko u Skoplju i trošenje novca građana
Slična akcija vlasti u susednoj Severnoj Makedoniji otpočela je još 2012. godine, ali je već 2015. godine za vreme režima Nikole Gruevskog, vlast nabavila čak 1.000 palmi, od kojih je 139 do kraja iste godine bilo zasađeno u Skoplju.
Naša sagovornica Ivana Jordanovska, odnedavno magistar međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Njujorku, upoznata je sa tadašnjim potezima gradske i republičke vlasti u rodnoj Severnoj Makedoniji. Prema njenim rečima, zima 2016. godine je u Skoplju bila toplija, te su se samo četiri palme osušile, ali je već narednu zimu „preživelo“ samo deset palmi.
Tih 1.000 palmi iz 2015. godine su nas, građane, koštale preko 500.000 evra, koji su isplaćeni kao projekat državnog preduzeća Makedonske šume. – započinje Jordanovska.
Ističe da na tu cifru treba dodati troškove održavanja tokom zime, kao što su zaštitni najloni, posebni termoizolacioni slojevi i grejanje. To je dodatno koštalo i gradsko preduzeće Parkovi i zelenilo, i bilo je ozbiljan deo njihovog budžeta. Kako kaže, direktor finansijske policije je nakon promene režima pokrenuo istragu još 2018. godine:
Finansijska policija je tada objavila da je jedna palma koštala 238 dolara, ali je fakturisano 740 eura po sadnici, ili 873 eura sa PDV-om. Nažalost, imajući u vidu koliko neraščišćenih koruptivnih slučajeva ima, i to puno većih, za puno više novca, nisam ni sigurna da će palme dobiti prioritet – dodaje.
Kako kaže, palme su u odnosu na haos sa megalomanskim projektom Skoplje 2014. u očima građana bile samo „sprdnja“ i nisu reagovali kao što se očekivalo, a samo nekoliko godina pre toga posađene su i vrbe u saksijama na sred Vardara koje su se nekoliko puta sušile. Predstavnici gradskih vlasti su ih ponovo sadili i nazivali Vera, Ljubav, Nada…
Sadnja palmi u Skoplju, poput onih na Kalemegdanu, je takođe bio još jedan u nizu poteza bivšeg autokratskog režima VMRO-DPMNE na čelu sa Nikolom Gruevskim, paralelno sa megalomanskim projektom – Skoplje 2014. Projekat je podrazumevao izgradnju objekata u nacionalističkom stilu koje su stručnjaci ocenili kao „kičastim“, ali je i kontroverzan zbog velikih troškova koje je izazvao. Prema nekim procenama, građane ove zemlje je koštao i i do 680 miliona evra.
Kako dodaje Jordanovska, još 2015. godine je počelo objavljivanje takozvanih „bombi“ – dokaza da je vlast vođena Gruevskim za novoizgrađene spomenike u Skoplju pravila lažne fakture i za njih su isplaćivane strašne sume. Među „bombama“ je bila i vest da je premijer Gruevski od kineske kompanije koja je potpisala ugovor za izgradnju autoputa tražio 5 odsto mita za sebe.
Kada sagledate zarobljenu državu u celini, palme i nisu najveći korupcijski problem. Ali se iskreno nadam da ćemo doći do stadijuma da za svaki od koruptivnih postupaka neko i odgovara – zaključuje.
Lekcije iz Skoplja – Skup „zabavni park“
Aktuelnu vlast u Srbiji i bivšu u Severnoj Makedoniji komentatori često „stavljaju u isti koš“ i zbog manipulacija javnog prostora. U Skoplju je to masovna ubrzana izgradnja spomenika, mostova, brodova na reci i zgrada a u srpskoj prestonici izgradnja impozantnog kompleksa Beograd na vodi, postavljanje „muzičke“ fontane na Slaviji, ugrožavanje tvrđave Kalemegdan zbog izgradnje gondole za prevoz, novogodišnja jelka koja bi umalo, da nije bilo reakcije građana i medija, bila plaćena preko 80.000 evra, pasarela od pristaništa do Kalemegdana i aktuelno postavljanje spomenika Stefanu Nemanji. Građani Skoplja su urbanistička rešenja od pre nekoliko godina često nazivali „Diznilend“ dok Beograđani koriste sličan izraz – „zabavni park“.
U Severnoj Makedoniji su skopski spomenici deo istrage o najvišim zvaničnicima režima Nikole Gruevskog, dok u Srbiji još uvek nije poznata cena izgradnje spomenika Stefanu Nemanji. Nekadašnji Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić je nedavno u izjavi za portal Nova.rs podsetio da se više novinara žalilo da im je informacija o ceni uskraćena uz objašnjenje da će biti poznata javnosti tek 2023. godine.
Beogradska i „vardarska“ klima – Koju palme bolje podnose?
Prema podacima Republičkog Hidrometeorološkog zavoda, srednja temperatura vazduha u Beogradu tokom zime 2019/2020 godine bila je 5,2 stepena Celzijusa, bilo je 29 mraznih dana sa temperaturama ispod nule. Beograd je srednje sunčan grad sa oko 2110 sunčanih sati u toku godine, a sneg ili mraz se pojavljuju u najmanje trećini zimske sezone sa povremenim ledenim padavinama. Beogradske zime se, zbog temperatura i vetra, često nazivaju „surovim“. Iako Skoplje zbog položaja u samoj sredini Balkanskog poluostrva, na obalama Vardara, ima mediteranski tip klime, jer iz pravca Egejskog mora i Mediterana dolinom Vardara stiže topao vazduh a planinski venci oko njega stvaraju prirodnu barijeru, zime su i u ovom gradu takođe ledene, sa prosečnim temperaturama u januaru takođe oko 5 stepena. Ima preko 2340 sunčanih sati u godini.
