Otkako su Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Srbiji saopštili da traže izbore i razrešenje trenutnog saziva Narodne skupštine, do zvaničnog raspisivanja, prošlo je tačno 492 dana, odnosno nešto više od 16 meseci.
BEOGRAD – Nakon višemesečnih „licitiranja“ u vezi sa datumom održavanja vanrednih parlamentarnih izbora – tokom kojih je, kako ocenjuju stručnjaci, vladajuća stranka držala celo društvo u stanju neizvesnosti – predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, danas je raspustio Narodnu skupštinu i raspisao vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar. Kako su tada studenti objasnili, raspisivanje izbora traže zbog toga što vlast ne želi da ispuni njihove zahteve.
Kako javlja N1, odluku da raspiše izbore Vučić je danas obrazložio „tenzijama u društvu i političkim razmimoilaženjima“, i dodao da bi „odlaganje izbora ugrozilo EXPO i opstanak demokratije u Srbiji“.
Predsednik Vlade, Đuro Macut, na sednici Vlade 7. septembra, predložio je raspuštanje Narodne skupštine, što je Vlada na sednici prihvatila. Ovo je bila neophodna zakonska procedura, kako bi Vučić mogao da raspiše izbore.
Studenti: Spremni smo za pobedu
Nakon što je Vučić objavio da je „konačan“ termin izbora 25. oktobar, Studenti u blokadi poručili su da su „spremni za pobedu“.
Kako su objavlili na sajtu Blokade.org, obraćajući se vlasti – „ono što su pokušavali da sakriju, poreknu i obesmisle, postalo je stvarnost koju više niko ne može da zaustavi“.
„Dugo su ćutali. Dugo su obećavali, lagali, odugovlačili – nadajući se da će umor naroda biti jači od njegove upornosti. Nisu računali na jedno: da će studenti ostati onda kada svi drugi odustanu. Državne institucije su godinama zanemarivale svoje osnovne obaveze, a predstavnici vlasti su u potpunosti podbacili u ispunjavanju zahteva koje su studenti i narod postavili jasno i glasno. Umesto odgovora, dobili smo manipulacije. Vlastodršci su, više puta, neistinito tvrdili da su zahtevi ispunjeni, pokušavajući tako da obmanu građane i uguše pravdoljubivi gnev koji je prerastao u narodni bunt“ – saopštili su studenti.
Kako dodaju, kada je postalo jasno da institucije više nemaju ni volju ni legitimitet da služe građanima, studenti su odlučili da preuzmu odgovornost za budućnost ove zemlje.
„Prepoznali smo da je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora alat koji može da ostvari sve ono što smo tražili od samog početka, jer institucije koje su izgubile poverenje naroda ne mogu ostati čuvari njegove sudbine. Napisali smo detaljan i ozbiljan društveni program. Odabrali smo stručne ljude koji će predstavljati naš pokret na izbornoj listi. Pozicionirali smo se kao ozbiljan i moćan politički akter, ne zato što smo to želeli po svaku cenu, nego zato što nas je situacija na to naterala“ – dodaju studenti.
To delovanje sada donosi vidljive plodove, ističu.
„Ostvarujemo pobede na svakom koraku, jednu po jednu, uprkos svim preprekama koje su nam postavljane. Svaka ta pobeda nosi težinu meseci borbe, nesanih noći i upornosti koja se nije pokolebala ni onda kada je izgledalo da nema izlaza. Danas možemo da kažemo glasno i jasno: izbori su raspisani. Naš put je sada jasniji nego ikad, a odgovornost koju smo preuzeli postaje sve teža, ali i sve smislenija. Vreme je za pobedu, i mi smo spremni da je odnesemo do kraja“ – zaključili su.
View this post on Instagram
Studenti traže izbore od maja prošle godine
Podsetimo, Studenti u blokadi, već skoro godinu i po dana dana, traže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora zbog toga što vlast ne želi da ispuni njihove zahteve.
Kako su tada – 5. maja 2025. godine – naveli studenti, u prethodnih pet meseci, koliko su, do tog momenta, trajale blokade fakulteta nakon pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, usled čega je stradalo 16 ljudi, „vlast nije pokazala interesovanje za ispunjenje studentskih zahteva“.
Studenti su zaključili da su „koreni korupcije vlasti isuviše duboko prodrli u državne institucije“ i da zbog toga traže „momentalno raspuštanje Narodne skupštine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora“.
U saopštenju su tada istakli i da veruju da je „demokratija jedini način za izlazak iz društevene krize“, i pozvali su narod da podrži listu kojoj će studenti preneti svoje poverenje. Oni su dodali i da se studenti neće kandidovati na toj listi jer razumeju odgovornost koja sa kandidovanjem dolazi.
Pobunjeni studenti i građani glavni protivnik Vučiću i SNS-u
Da su se pobunjeni studenti i ostali građani koji su ih podržali profilisali kao glavni oponent režimu Srpske napredne stranke (SNS) i predsednika Srbije, Aleksandra Vučića – potvrđuje, između ostalog, i najnoviji model procene mogućeg ishoda narednih parlamentarnih izbora, koji je izradio Biro za društvena istraživanja (BIRODI).
Prema pomenutom modelu procene BIRODI-ja, studentska lista osvojila bi 48,5 odsto glasova, lista SNS–Aleksandar Vučić bi dobila 38,6 odsto, a SPS – 3,9 odsto. Prema ovom scenariju, studentska lista osvojila bi oko 2.003.000 glasova, lista SNS–Aleksandar Vučić dobila bi približno 1.593.000 glasova, dok bi SPS osvojio oko 162.000 glasova.
Kriza koja i dalje traje
Društvena i politička kriza u Srbiji – koja je počela padom nadstrešnice u Novom Sadu i stradanjem 16 ljudi, tog 1. novembra 2024, i koja se ogleda u blokadama fakulteta, masovnim protestima i ozbiljnim optužbama studenata i ostalih građana za represiju vlasti nad njima – traje i danas.
Građanski bunt, predvođen studentima i građanskim pokretima, suočio se sa specifičnim metodom vladavine koji, kako navode mediji, analitičari opisuju kao „upravljanu nestabilnost“ – gde vlast, kontrolisanom represijom i odlaganjem izbornih procesa, pokušava da iscrpi demokratsku energiju društva.
Društvo se pobunilo, a odgovor vlasti bila je represija, zastrašivanje i ugnjetavanje svih onih koji su tome usprotivili – dokazuju snimci sa društvenih mreža, kao i pisanja republičkih i lokalnih medija, već skoro dve godine.
STUDENTI: BILI SMO META ŠPIJUNSKOG SOFTVERA
Tokom prošle nedelje, Studenti u blokadi su održali svoju prvu konferenciju za medije, na kojoj su saopštili da je 14 studenata i drugih članova operativnih timova studentskog pokreta bilo meta naprednih špijunskih programa. Navode o napadima špijunskog softvera na telefone studenata potvrdile su međunarodne tehnološke laboratorije, poput „Sitizen lab“-a.
Studenti smatraju da su bili špijunirani i prisluškivani prvenstveno svog političkog angažovanja i uloge na oktobarskim izborima.
Rezultati prethodnih parlamentarnih izbora
Podsećanja radi, na prethodnim izborima za narodne poslanike, takođe vanrednim, održanim 17. decembra 2023, pravo glasa imalo je više od 6,5 miliona glasača (tačan broj glasača: 6.500.666), dok je broj izašlih birača bio 3.820.746.
Izborna lista „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ osvojila je 46,75 odsto glasova (tačan broj glasova: 1.783.701), odnosno 129 mandata (od 250).
Lista „Srbija protiv nasilja“ osvojila je 23,66 odsto glasova (902.450), odnosno 65 mandata.
Lista „Ivica Daćič – premijer Srbije“ osvojila je 6,55 odsto glasova (249.916), odnosno 18 mandata.
Lista „NADA za Srbiju“ osvojila je 5,02 odsto glasova (191.431), odnosno 13 mandata.
Lista „Mi – glas iz naroda“ osvojila je 4,69 odsto glasova (178.830), odnosno 13 mandata.
Kompletne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora iz 2023. godine možete pogledati na sajtu Republičke izborne komisije (RIK), putem linka.
SVE O IZBORIMA ZA NARODNE POSLANIKE
Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine (parlamentarni izbori) održavaju se svake četiri godine, koliko, prema Ustavu Republike Srbije, traje mandat jednog saziva Narodne skupštine. Osim ovih redovnih, mogući su i vanredni izbori, koji se sprovode kada Narodna skupština bude raspuštena ukazom predsednika Republike u slučajevima određenim Ustavom, piše na sajtu Republičke izborne komisije (RIK).
Predsednik Republike može da raspusti Narodnu skupštinu ukoliko to predloži Vlada, s tim da taj predlog mora da bude obrazložen.
Izbore za narodne poslanike raspisuje predsednik Republike.
Redovne izbore predsednik Republike raspisuje 90 dana pre isteka mandata aktuelnog saziva Narodne skupštine.
Ukoliko se raspisuju vanredni izbori, predsednik Republike ih raspisuje istovremeno sa raspuštanjem Narodne skupštine.
Od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proći manje od 45 ni više od 60 dana.
Narodni poslanici se biraju u Republici Srbiji kao jednoj izbornoj jedinici, glasanjem za izbornu listu kandidata za narodne poslanike uz primenu proporcionalnog izbornog sistema. To, zapravo, znači da se poslanički mandati raspodeljuju izbornim listama srazmerno broju dobijenih glasova, a broj mandata koji pripada izbornim listama utvrđuje se primenom sistema najvećeg količnika.
Izbore sprovode RIK, lokalne izborne komisije i birački odbori.
Pravo da bira narodne poslanike i da bude biran za narodnog poslanika imaju punoletni državljani Republike Srbije nad kojima nije produženo roditeljsko pravo, odnosno koji nisu potpuno lišeni poslovne sposobnosti.
Ostvarivanje izbornog prava je apsolutno slobodno. To znači da je svaki birač slobodan da odluči hoće li glasati i kako će glasati. Stoga, niko nema pravo da sprečava ili primorava birača da glasa, da ga poziva na odgovornost zbog toga što je glasao ili što nije glasao i da od njega traži da se izjasni za koga je glasao ili zašto nije glasao.
Izbornu listu može podneti politička stranka upisana u Registar političkih stranaka, koalicija političkih stranaka i grupa građana.
Izborna lista se podnosi neposredno RIK-u u pismenom i elektronskom obliku na propisanom obrascu najkasnije 20 dana pre dana glasanja.
Uz izbornu listu, svaki podnosilac je dužan da dostavi i zakonom propisanu dokumentaciju, kao i najmanje 10.000 pismenih izjava birača da podržavaju tu izbornu listu na obrascu koji propisuje RIK, koje su overene pre isteka roka za podnošenje izborne liste i koje sadrže ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta za svakog birača. Jedini izuzetak je za izbornu listu nacionalne manjine za koju podnosilac izborne liste treba da dostavi 5.000 overenih izjava birača da podržavaju tu izbornu listu.
Na izbornoj listi može da bude najviše 250 kandidata, koliko se i bira narodnih poslanika. Na izbornoj listi mora biti najmanje 40 odsto pripadnika manje zastupljenog pola, tako da među svakih pet kandidata po redosledu na listi (prvih pet mesta, drugih pet mesta i tako do kraja) moraju biti tri pripadnika jednog i dva pripadnika drugog pola.
Glasanje se obavlja na biračkim mestima u Republici Srbiji, kao i na biračkim mestima u inostranstvu (po pravilu u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Srbije).
Lokalne izborne komisije određuju biračka mesta na osnovu predloga opštinskih, odnosno gradskih uprava, dok RIK određuje samo biračka mesta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija na predlog ministarstva nadležnog za pravosuđe i biračka mesta u inostranstvu na predlog ministarstva nadležnog za spoljne poslove.
Birač glasa na biračkom mestu u zemlji prema prijavljenom prebivalištu, s tim da postoji mogućnost da, umesto u mestu prebivališta, birač glasa u mestu privremenog boravišta, o čemu mora da obavesti opštinu boravišta najkasnije pet dana pre dana zaključenja biračkog spiska, odnosno 20 dana pre dana glasanja.
Birač može da glasa samo za jednu izbornu listu sa glasačkog listića.
U raspodeli mandata mogu učestvovati samo izborne liste koje su koje su prešle tzv. izborni cenzus, odnosno dobile najmanje tri odsto glasova od broja birača koji su glasali. Od ovog pravila postoje dva izuzetka.
Prvi izuzetak su izborne liste koje imaju položaj izborne liste nacionalne manjine, a to su one izborne liste za koje je RIK utvrdio da je osnovni cilj njihovog podnošenja predstavljanje i zastupanje interesa nacionalne manjine, kao i zaštita i poboljšanje prava pripadnika nacionalne manjine, u skladu sa međunarodnim pravnim standardima. Ove izborne liste učestvuje u raspodeli mandata i onda kada dobiju manje od tri odsto glasova od broja birača koji su glasali, tako što se mandati raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika, a količnici izbornih lista nacionalnih manjina koje su osvojile manje od tri odsto glasova uvećavaju se za 35 odsto, što, ipak, nije garancija da će im prilikom raspodele zaista pripasti poslanički mandat.
Drugi izuzetak je situacija u kojoj nijedna izborna lista nije dobila tri odsto glasova od broja birača koji su glasali, i tada sve izborne liste koje su dobile glasove mogu učestvovati u raspodeli mandata.
Svakoj izbornoj listi pripada broj mandata koji je srazmeran broju dobijenih glasova.
Mandati se raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika (tzv. D’Ontov sistem), tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista podeli brojevima od jedan do 250. Dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini, a u obzir se uzima 250 najvećih količnika.
Svaka izborna lista dobija onoliko mandata koliko se najvećih količnika koji joj pripadaju nalazi među 250 najvećih.
RIK, u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izveštaja o rezultatima glasanja, koje donose lokalne izborne komisije za sva biračka mesta na njenoj teritoriji, donosi i objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srbije“ ukupan izveštaj o rezultatima izbora za sva biračka mesta.
RIK, u roku od 10 dana od dana objavljivanja ukupnog izveštaja o rezultatima izbora, rešenjem dodeljuje mandate kandidatima za narodne poslanike po njihovom redosledu na izbornoj listi, počev od prvog kandidata sa izborne liste i izdaje uverenja o izboru za narodnog poslanika.
Mandat novog saziva Narodne skupštine počinje potvrđivanjem mandata najmanje dve trećine narodnih poslanika na prvoj sednici novoizabrane Narodne skupštine.
