fbpx
19.7 C
Vranje
nedelja, 07.07.2024

Pitali smo poslanike iz Vranja šta misle o Zakonu o istopolnim zajednicama

Odabrani članci

Sanja Petrov
Sanja Petrov
Izvršna urednica. U novinarstvu od 2011. godine. Trenutno na master studijama Fakulteta za medije i komunikacije. U slobodno vreme bavi se pevanjem.

BEOGRAD / VRANJE – Zakon o istopolnim zajednicama koji bi trebalo da uredi prava i obaveze te zajednice, ali ne znači sklapanje braka između istih polova i usvajanje dece, naći će se pred poslanicima Narodne skupštine do kraja prolećnog zasedanja. Zbog velikog broja komentara čitaoca da bi građani trebalo da ga „odobre“ na referendumu pitali smo Dragišu Calića iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) je li to moguće, a o Zakonu koji će se pred njima naći pitali smo i narodne poslanike iz Vranja Slavišu Bulatovića, koji u izlaganjima ima poseban osvrt upravo na vladavinu prava, kao i Milana Ilića, predstavnika mlađe generacije.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, na čelu sa Gordanom Čomić, otpočelo je postupak pripreme propisa koji bi regulisali oblast istopolnih partnerstava, a u toku su javne konsultacije za izradu teksta Zakona o istopolnim zajednicama, na osnovu datih polaznih osnova teksta. Ministarka Čomić je početkom meseca u izjavi za RTS precizirala da li ovaj Zakon znači i mogućnost za sklapanje građanskog braka:

„Zakon o istopolnim zajednicama ne znači sklapanje braka između istih polova i usvajanje dece, već bi on trebalo da uredi prava i obaveze te zajednice“ – izjavila je Čomić.

Tada je navela da će se Zakon naći pred poslanicima do kraja prolećnog zasedanja, kao i da se radi o „ljudsko-pravaškom zakonu“, jer registrovanjem istopolne zajednice on ostvaruje ustavom garantovano pravo da su svi jednaki pred zakonom. Napomenula je da to nema veze sa porodičnim zakonom, već da uređuje prava i obaveze zajednice u kojoj su ljudi koji imaju „lično svojstvo da žele da žive sa osobom istog pola jer je vole“, preneo je RTS.

Prema njenim rečima, Zakon ne uređuje ni pitanje potomstva, osim ako jedan od partnera ima dete iz bivšeg odnosa, a Srbija je „spremna da poštuje svoj Ustav po kojem vi imate jednaka prava kao i bilo ko drugi ko živi u Srbiji“.

Mihajlović: Borimo se protiv diskriminacije

Javnu raspravu o pomenutom zakonu i njegovo usvajanje podržala je i potpredsednica Vlade Srbije i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović. Osvrnuvši se na Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji još uvek nije usvojen zbog, kako kaže, „nekih njoj neobičnih razloga“, novinarima je rekla da se ona i ministarka Čomić bore „protiv svih stereotipa i svakog oblika diskriminacije“, prenosi Danas.

Calić: Zakon o istopolnim zajednicama ne može na referendum

Zbog velikog broja komentara čitaoca da bi građani trebalo da usvajanje ovog Zakona  „odobre“ na referendumu, redakcija portala Slobodna reč razgovarala je sa Dragišom Calićem iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) o toj mogućnosti. Prema njegovim rečima, Ustav Republike Srbije, u delu koji u delu koji se odnosi na referendum, jasno propisuje da predmet referenduma ne mogu biti zakoni koji se odnose na ljudska i manjinska prava i slobode, što je ovde slučaj.

Stav Komiteta pravnika za ljudska prava je da ovakav zakon ni u kom slučaju ne bi trebalo da se nađe na referendumu, kao i da se tekstom polaznih osnova za izradu nacrta ovog zakona, ni na koji način ne zadire u prava svih drugih građana.

Zakon reguliše pitanja kojima će se poboljšati položaj u odnosu na neka, uglavnom praktična, svakodnevna životna pitanja grupe građana koji predstavljaju seksualnu manjinu, a koja su do sada ostajala potpuno neregulisana – objašnjava Calić iz YUCOM-a.

Nespremni, a ponosni na pretke koji su stvarali modernu državu

Calićev utisak je da je, zbog obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji, država, odnosno vlast, spremnija za donošenje jednog ovakvog zakona, nego društvo u celini. Ističe da društvo nije spremno zbog stanja u državi i odsustva bilo kakvog zdravog dijaloga o ovako bitnim temama.

Kako kaže, zanimljivo je da su građani danas ponosni ponosni na činjenicu da je u Srbiji ukinuto ropstvo ili da su žene u Jugoslaviji ostvarile prava, kao što je pravo glasa, mnogo pre nego što je to bio slučaj u, za to doba, znatno razvijenijim zemljama.

Na žalost, sada živimo u društvu koje je na takvom nivou da naše potomstvo neće moći da se pohvali nama, kao što smo se mi hvalili precima koji su, stvarajući modernu državu i drustvo, gledali ispred svog vremena – dodaje Calić.

Srbija je na začelju zemalja koje regulišu ovu oblast, čak imajući u vidu i okruženje, zaključuje.

Poslanici iz Vranja još uvek bez komentara

Kako je najavljeno iz Vlade Srbije, Zakon o istopolnim zajednicama naći će se pred poslanicima Narodne skupštine pre kraja prolećnog zasedanja. Obratili smo se za komentar o najavljenom Zakonu predstavnicima svih građana u Skupštini, narodnim poslanicima iz Vranja Slaviši Bulatoviću i Milanu Iliću. Iako u izlaganjima u Skupštini često ima poseban osvrt na vladavinu prava, Bulatović, i sam po struci pravnik, obično do sada otvoren za izjave sada je bio bez komentara na upit, ali uskoro očekujemo odgovor:

„…Hteli bismo da čujemo Vaše mišljenje, jer će se Zakon o istopolnim zajednicama naći pred poslanicima Narodne skupštine do kraja prolećnog zasedanja:

Da li je srpsko društvo spremno za ovaj Zakon?

Da li ste upoznati sa polaznim osnovama teksta ovog Zakona, i da li ćete glasati za usvajanje?…“

Povratnu informaciju u vezi komentara o donošenju ovog zakona nismo dobili i od narodnog poslanika Milana Ilića, predstavnika mlađe generacije iz redova poslanika liste AV-ZND.

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Twitter.
Instalirajte mobilnu aplikaciju sa Google Play ili App Store.

- Reklama -
- Reklama -spot_img

Poslednji članci