BEOGRAD / SKOPLJE / PODGORICA – Položaj istraživačkih novinarki u Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji je težak i postoji veliko nerazumevanje društva za njihov rad, ocenile su danas u Beogradu učesnice panela „Moraš da budeš super žena – iskustva i problemi sa kojima se suočavaju istraživačke novinarke“.
Autorka istoimenog istraživanja Marijana Stojčić rekla je da se njena studija bavila istraživanjem kako rod oblikuje sve aspekte života žene, kako to utiče na taj njen profesionalni deo života, kao i kako rod oblikuje socio-ekonomski status istraživačkih novinarki, ali i rodnu senzibilisanost u medijima.
Kako je objasnila, položaj istraživačkih novinarki je uslovljen preklapanjem dve sfere – zahtevima njihove profesije i privatnog života, jer im radno vreme nije jasno definisano, imaju male plate, nesiguran radni status i izložene su ogromnom iscrpljivanju.
Novinarka CINS Dine Đorđević rekla je da je u srpskom društvu i dalje utemeljeno mišljenje da su politika, ekonomija i korupcija više teme za muškarce, a da su za žene rezervisane „lepše“ teme.
Direktorka Centra za istraživačko novinarstvo iz Podgorice Milka Tadić Mijović kazala je da je Crna Gora duboko autoritarno muško društvo u kom se prvi put u istoriji na izborima u istoriji promenila vlast.
U toj zemlji se, kako je kazala, smatra da onaj ko dominantno priča – govori istinu, a da dominantno pričaju muškarci.
„Žena su dominantne u novinarstvu u Crnoj Gori, ali mislim da su one u novinarstvu, jer ne mogu biti negde drugde“, naglasila je ona i dodala da je to jedna opasna profesija i koja nije dobro plaćena.
Predsednica Platforme za istraživačko novinarstvo i analizu iz Severne Makedonije Kristina Ozimec rekla je da u njenoj zemlji da bi žena bila istraživački novinar mora imati debelu kožu.
„Naša profesija nosi određene poteškoće, ali to ne znači da treba da trpimo uznemiravanja koje je nedopustivo“, poručila je ona.
